Bundeva čuvar zdravlja, ljepote i ukusan dodatak jelima

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Bundeva smanjuje rizik od raka pluća, usporava starenje, pomaže dijabetičarima, a u narodnoj medicini preporučuje se za uklanjanje pijega, kod ujeda zmije, reume, gihta, zapaljenja bubrega, za liječenje rana i opekotina

Meksiko je, moglo bi se reći, pradomovina bundeve (Cucurbita pepo) a arheološki nalazi svjedoče da su je stari narodi koristili još prije 4.000 godina, da bi Evropu osvojila tek u 15. vijeku.

Narandžastu boju duguje ogromnim količinama luteina, alfa i beta karotina, koji se u organizmu pretvaraju u vitamin A. U bundevi ima 90 odsto vode, a sadrži i niz dragocjenih sastojaka: bjelančevine, ugljene hidrate, masti, vitamine A, C, B1, B2, B3, B6, niacin, folnu kiselinu, minerale (kalijum, fosfor, kalcijum, gvožde), oligo i mikro elemente, pektine, celulozu…

Sastav i dejstvo

* Ako je bundeva često na trpezi može značajno da smanji rizik od raka pluća (kineska istraživanja kažu da su oni koji su jeli najviše hrane bogate kriptoksantinom za 27 % smanjili rizik od ove opake bolesti).

* Bundeva je prepuna važnog antioksidanta beta karotina, koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Novija istraživanja pokazuju da ishrana bogata beta karotinom može da smanji rizik od određenih vrsta raka, kao i da zaštiti od srčanih bolesti. Beta karotin štiti i od degenerativnih promjena tokom starenja.

* U narodnoj medicini bundeva se koristi za uklanjanje pjega i kao lijek kad ujede zmija. Pored toga upotrebljava se kao diuretik, naročito kod pacijenata obolelih od reume, gihta i zapaljenja bubrega ili bešike. Za lečenje rana, opekotina ili ispucale kože narodna medicina preporučuje da se bolno mjesto namaže uljem od sjemena bundeve.

* Kuhana i pečena bundeva, ili sok od svježe iscjeđene bundeve, odlična je dijetalna hrana za gojazne, dijabetičare, kao i za oboljele od želuca i tankog crijeva. Istraživanja su pokazala da ishrana bogata hranljivim vlaknima bundeve obuzdava apetit, a istovremeno obezbjeđuje dovoljno kalorija.

* Za ublažavanje bolova u slučaju proširenih vena dobro je da se svježe strugana bundeva stavi kao obloga na oboljela mjesta i drži što duže.

Gasi upale

U mesu bundeve ima oko 93% vode, 1% bjelančevina, 5 % bezazotnih ekstraktivnih materija, vrlo malo ulja, karotenoida, vitamina C, enzima, mnogo manganovih soli. Pečene i kuhane bundeve i svjež sok strugane bundeve koriste se liječenje zapaljenja tankog crijeva, krvavog proliva i teškoća sa mokrenjem.

Bundevino sjeme je lijek protiv crijevnih parazita. Odraslima se daje oko 400 g a djeci 200-300 g svježe oljuštenih sjemenki, isitnjenih i pomješanih s medom. Pola sata poslije toga trebalo bi da se popije ricinusovo ulje za čišćenje.

Hladno cijeđeno ulje od bundevinog sjemena lako je svarljivo i zdravo. Predstavlja bogati izvor nezasićenih masnih kiselina, pre svega alfa linolenske i oleinske kiseline, koje često nedostaju ishrani.

Odličan je izvor biljnih sterola koji povoljno utiču na reprodukciju. Sadrži i beta karotin, vitamin E i kalijum. Lecitin iz tog ulja spriječava aterosklerozu i snižava nivo holesterola u krvi, a korisno je u održavanju funkcije prostate, pomaže kontrolisanje rada bešike, a djeluje i kao regulator hormona.

Sjemenke bundeve čuvar prostate

Karotenoidi, omega-3 masne kiseline i cink, odgovorni su za blagotvorno djelovanje sjemenki bundeve na prostatu, a cink iz sjemenki čuva gustinu kostiju. Sjeme bundeve veoma je bogato magnezijumom, manganom, fosforom, gvožđem, bakrom, cinkom, vitaminom K i proteinima.

SAVJET PLUS: Na Karibima bundevu pripremaju kao paprikaš, tako što je kuhaju sa ljutim papričicama, mahunarkama, ponekad i mesom.

Francuzi prave supu koju serviraju u izdubljenoj kori bundeve.

(Vijesti.ba)