Kako pomjeranje sata za vikend može da utiče na naše zdravlje?

Ovaj povratak se tehnički izjednačava sa potencijalnim dodatnim satom sna, međutim, resetovanje nije tako lako za naše unutrašnje satove, tačnije cirkadijalni ritam.

Ova praksa pomjeranja satova unaprijed, u proljeće, a zatim unazad na standardno vrijeme, u jesen prvobitno je zamišljena da optimizuje prirodno dnevno svjetlo i zadržana je do danas.

Zdravlje i pomjeranje sata

Stvaranje desinhronizacije naših tjelesnih satova dva puta godišnje povezana je sa povećanim zdravstvenim rizicima kao što su depresija, gojaznost, srčani udar, pa čak i nastajanje saobraćajnih nesereće.

Moglo bi se reći da će nam dodatni sat značiti, duže ćemo spavati, međutim, ipak ima uticaja na psihičko i fizičko zdravlje. Pomjeranje vremena može da “izbaci” naše tjelesne satove iz usklađenog ritma.

Pomjeranje sata unazad utiče na cirkadijalne ritmove tijela – fizičke, mentalne kao i promjene ponašanja.

Naša tijela očekuju da se određene stvari dogode u određeno vrijeme u toku dana (poput spavanja, buđenja i jedenja) na osnovu sunčevih signala i toga što radite te stvari iznova i iznova u isto vrijeme svakog dana.

Kada promijenite tu rutinu, čak i za sat vremena, vaši cirkadijalni ritmovi se blago poništavaju. Tačnije, cirkadijalni ritmovi postaju blago neusklađeni u odnosu na vrijeme na satu, što može da odbaci vrijeme nekoliko dnevnih procesa koji se dešavaju u tijelu (kao što su san, varenje i kardiovaskularno funkcionisanje).

Loše raspoloženje i depresija

Tokom jeseni i zime mnogi ljudi obično provode cijeli dan u zatvorenom prostoru na poslu, u školi ili kod kuće. Dok obavimo sve aktivnosti već je mrak. To znači da se manje izlažemo suncu, što smanjuje količinu vitamina D koji naše tijelo proizvodi. Nizak nivo vitamina D povezan je sa lošim raspoloženjem i depresijom, kao i sa umorom, bolovima u mišićima i oslabljenim kostima. Poremećaji spavanja takođe mogu uzrokovati povećan rizik od mentalnih bolesti. Gubitak jednog sata večernje svjetlosti može značajno da utiče na naše raspoloženje.

Nedostatak sunčeve svjetlosti potiskuje proizvodnju dva važna hormona: melatonina koji izaziva san i serotonina, koji igra ključnu ulogu u ravnoteži raspoloženja. Drugim riječima, veća je vjerovatnoća da ćemo biti mrzovoljni i umorni u danima poslije ljetnjeg računanja vremena, dok se ne naviknemo.

(Čuvajzdravlje.ba)