U najvećem broju slučajeva riječ je o prolaznoj pojavi koja se lako ublaži pravilnom njegom. Ipak, ponekad upravo takvi početni simptomi predstavljaju prve znakove atopijskog dermatitisa – kronične upalne bolesti kože koja zahtijeva dugotrajniji i dosljedniji pristup.
Razlikovati običnu suhoću od atopijskog dermatitisa nije uvijek jednostavno, osobito dok je dijete vrlo malo. Oba stanja mogu izgledati slično, pa je ključno razumjeti kako se koža ponaša i gdje dolazi do narušavanja njezine zaštitne barijere.
Šta znači suha koža kod djece?
Dječja koža prirodno je tanja, nježnija i osjetljivija u odnosu na kožu odraslih. Njena barijerna funkcija još nije potpuno razvijena, zbog čega lakše gubi vlagu. Zimi se to posebno pogoršava, jer boravak u zagrijanim prostorima dodatno isušuje kožu.
Suha koža obično izgleda:
- blago hrapavo, s finim bijelim ljuskicama
- zategnuto nakon kupanja
- bez jačeg crvenila i bez ranica
Ovakva suhoća najčešće se brzo popravi ako se uvede jednostavna rutina: kratko kupanje mlakom vodom, upotreba blagih sredstava za pranje (sindeti ili ulja za tuširanje) i redovito mazanje emolijentnom kremom. Ako se stanje pogoršava i uz pravilnu njegu, ili dijete počne jače svrbjeti, postoje velike šanse da se radi o nečem više od obične suhoće.
Kada govorimo o atopijskom dermatitisu
Atopijski dermatitis je hronična upalna bolest kože koja pogađa veliki broj djece, najčešće u prvoj godini života. Često se javlja u porodicama u kojima postoji sklonost alergijama – astmi, alergijskom rinitisu ili samom atopijskom dermatitisu.
Osnovu bolesti čine:
- genetska predispozicija
- pojačan imunološki odgovor
- oslabljena zaštitna barijera kože
Zbog toga koža lakše reagira na svakodnevne podražaje, postaje osjetljiva, sklona upali i vrlo suha. Bolest prolazi kroz faze pogoršanja i smirenja, ali i kada nema vidljive upale, koža i dalje zahtijeva redovitu hidrataciju.
Kako razlikovati suhu kožu od atopijskog dermatitisa?
Tri obilježja najčešće pomažu u jasnom razlikovanju:
1. Izgled kože
Suha koža: blago perutanje, hrapavost, ali bez crvenila.
Atopijski dermatitis: crvene mrlje, ranice od češanja, povremeno zadebljana koža ako je upala dugotrajna.
2. Svrbež
Suha koža: blago zatezanje ili povremeno peckanje.
Atopijski dermatitis: intenzivan, uporni svrbež koji ometa spavanje i svakodnevne aktivnosti.
3. Mjesto pojave
Bebe: lice, vlasište, vrat i trup.
Veća djeca: pregibi laktova i koljena, zglobovi, vrat, ručni zglobovi.
Ovakva raspodjela izrazito je tipična za atopijski dermatitis.
Njega i liječenje: šta pomaže?
Cilj njege kod atopijskog dermatitisa je trajno jačanje kožne barijere. Bez toga, svaka terapija daje kratkotrajniji učinak.
Osnovna, svakodnevna njega uključuje:
- redovnu primjenu emolijensa više puta dnevno
- izbjegavanje iritansa (mirisni sapuni, agresivni deterdženti, sintetička odjeća)
- održavanje optimalne vlažnosti zraka, posebno tokom zime
U fazama pogoršanja ponekad su potrebne ljekovite kreme s kortikosteroidima ili imunomodulatorima. Primijenjene pravilno i prema savjetu dermatologa, ove terapije su sigurne i vrlo učinkovite.
Cilj nije stalno koristiti terapiju, već pravilnom njegom produžiti periode u kojima je koža mirna.
Kada potražiti dermatologa?
Stručni pregled potreban je ako:
- suhoća traje duže od sedmicu dana uprkos dobroj njezi
- dijete ima jak, stalan svrbež
- koža je crvena, topla, s ranicama ili žutim krasticama (znak moguće infekcije)
Rana dijagnoza i pravilno vođenje atopijskog dermatitisa značajno smanjuju broj epizoda pogoršanja.
Može li se atopijski dermatitis spriječiti?
Potpuno sprječavanje nije moguće, ali se rizik nastanka i jačina simptoma mogu smanjiti ako se:
- koža redovno maže emolijensima od najranije dobi
- izbjegavaju mirisni sapuni i proizvodi s puno dodataka
- održava umjerena temperatura i vlaga u prostorijama
- dijete odijeva slojevito, bez pregrijavanja