Psihičke bolesti kod djece: Koje su najčešće i što je uzrok?

Zdravstveni stručnjaci također imaju izazov u prepoznavanju trenutaka kada su određene faze prirodan razvoj ili signal za zabrinutost.

Nažalost, psihički poremećaji u djece postaju sve češći i pojavljuju se sve ranije. Djeca kroz svoj razvoj prolaze kroz specifične zadatke, poput uspostave privrženosti, socijalne prilagodbe, sticanja prijateljstava, pa sve do oblikovanja identiteta u adolescenciji. Ako neki od tih zadataka nisu uspješno savladani, mogu se pojaviti početni emocionalni problemi koji se mogu razviti u ozbiljnije poteškoće.

U prepoznavanju problema, važno je razmotriti djetetovo ponašanje u kontekstu obitelji, škole i odnosa s vršnjacima. Također je ključno promatrati ponašanja u skladu s djetetovim godinama i razvojnom fazom. Ako se simptomi poput anksioznosti, depresije, hiperaktivnosti, poremećaja u učenju ili socijalizaciji traju duže i ometaju svakodnevni život, potrebno je potražiti stručnu pomoć.

Česti rizični faktori za razvoj psihičkih poremećaja uključuju genetske predispozicije, prenatalne komplikacije, obiteljski stres, zlostavljanje, siromaštvo i traumatski događaji. Svako dijete ima različite resurse za nošenje sa stresom, ali ako im nedostaju, potrebno je podržati ih u razvoju zdravih strategija suočavanja.

Dijagnoza psihičkih poremećaja zahtijeva pažljiv proces koji uključuje prikupljanje medicinske povijesti, testove za mentalne poteškoće te biološke pretrage. Multidisciplinarni tim, uključujući obitelj i osobe iz djetetove bliske okoline, često igra ključnu ulogu u prepoznavanju problema.

Rano prepoznavanje i liječenje mogu pomoći djetetu da se oporavi ili uspješno kontrolira simptome, dok ignoriranje problema može dovesti do ozbiljnijih komplikacija. Mnogi ljudi danas žive ispunjeno i produktivno, upravljajući svojim mentalnim poteškoćama uz podršku i rad na sebi.