Anemija je oboljenje koje podrazumijeva smanjen broj crvenih krvnih zrnaca, snižen nivo hemoglobina (Hgb) i/ili mase eritrocita u krvi (Hct), zbog čega u mozak, srce, mišiće i druge dijelove tijela ne dospijeva dovoljna količina kiseonika.
Anemija može biti izazvana obilnijim krvarenjem, nedostatkom folne kiseline ili vitamina B12, poremećajem u sazrijevanju eritrocita, kao i povećanom ili ubrzanom razgradnjom crvenih krvnih zrnaca. Ipak, najčešći uzrok malokrvnosti jeste nedostatak gvožđa koji dovodi do nastanka takozvane sideropenične anemije.
Ovo oboljenje ponekad se razvija uprkos pravilnoj ishrani jer tijelo uslijed neke druge bolesti ili primjene određenih lijekova, ne može da apsorbuje dovoljnu količinu gvožđa.
Veliki broj trudnica pati od anemije jer zanemaruju činjenicu da je njihovom organizmu potrebna veća količina ovog minerala.
Za malokrvnost su karakteristične česte glavobolje, povremeno gušenje uslojed nedostatka vazduha, gubitak koncentracije, umor i srčana aritmija. Lice i sluzokoža postaju blijedi, nokti krti, a javlja se i preosjetljivost na infekcije.
Bebe i mala djeca s anemijom gube apetit, ne mogu dugo da održe pažnju, kasnije prohodaju ili progovore, zaostaju u razvoju. Veoma je važno obratiti se ljekaru čim se posumnja na anemiju, a terapiju propisuje isključivo specijalista, jer nekontrolisan unos gvožđa može izazvati ozbiljna oštećenja jetre.
(Ljepotaizdravlje.ba)