Svaka stanica, ne samo ljudska nego i svih životinja, sadrži kolesterol. On staničnoj membrani daje čvrstoću i pokretljivost, za razliku od biljnih stanica koje su zbog stanične stijenke krute i nepomične.
Kolesterol je nužan i za čitav niz bioloških procesa – bez njega ne bismo mogli sintetizirati vitamin D, važan je antioksidan i hvata slobodne radikale, a žučne soli koje su ključne u razgradnji masti građene su upravo od kolesterola. Temeljni je sastojak svih steroidnih hormona (estrogen, testosteron…). Kolesterol je važan i u obnavljanju stanica, bez obzira na to jesu li oštećene kemijski (toksinima, lošom prehranom…) ili mehanički ( operacijom, udarcima)…
Sve u svemu bez kolesterola ne bismo mogli preživjeti.
No zašto je onda na tako zlu glasu?
Najkraći opis kolesterola bio kako je on sterol – kombinacija lipida i alkohola. Zahvaljući svom “masnom” dijelu lako se veže s nepolarnim organskim molekulama, a zahvaljući alkoholnoj -OH (hidroksilnoj) skupini s polarnim.
Zahvaljući tome, ako određenog kolesterola ima previše u krvi, moguće je taloženje na stijenkama arterija.
To znači da postoji “dobar” i “loš”kolesterol?
Ni da ni ne. Masnoće nisu topive u vodi (a time ni krvi) pa ih kroz krv prenose lipoproteini. Upravo prema njima nazvani su “loš” LDL i “dobar” HDL (low densitiy/high density lipoproteins).
LDL kolesterol se ponekad “uhvati” u endothelij, unutarnji stijenku arterija. To nije nije problem, no ponekad LDL oksidira i tada nastaju problemi. Bijela krvna crnca pokušaju “pojesti” i tako počinje upala te taloženje LDL-kolesterola i stanica. Osnovni razlog zašto inače posve bezopasni LDL kolesterol oksidira i postaje “zao” su slobodni radikali, toksini i dijelovi raspadajućih stanica.
Ukratko, zdrava LDL čestica je velika i pahuljasta – i kao rezultat toga, teče kroz sistem i nije problematična. Međutim, kada je veličina čestice mala i gusta ona ne teče tako glatko i ima tendenciju da se zaglavi u malim prazninama u arterijama
S druge strane, visoka razina “dobrog” HDL kolesterol može biti povezana i s automunim problemima poput hipertireoze.
Što znače brojevi?
Kod mjerenja krvi ističu se tri broja: razina LDL kolesterola, HDL kolesterola te koncentracija triglicerida.
Ukupni kolesterol predstavlja zbroj svih vrsta kolesterola u krvi . Američka agencija za srce i krvožilne boleti preporučuje da ukupna vrijednost treba biti ispod 200 mg /dl . Ako je razina iznad 240 mg /dl , tvrde liječnici, veći je i rizik od bolesti srca ž
Razina HDL kolesterola treba biti najmanje 60 mg /dl . Ako je manje od 40 mg /dl, rizik od krvožilnih bolesti je veći.
Razina LDL kolesterola bi trebala biti ispod 130 mg /dl za većinu ljudi , a ispod 100 mg /dl , ako patite od od bolesti srca ili dijabetesa .
Trigliceridi su vrsta masnoće koja je vezana za probleme sa srcem . Razina ispod 150 mg/dl je normalna, a ne bi smjela biti viša od 200 mg/dl.
Jesu li jaja dobra ili zla?
Neki ljudi imaju više kolesterola u krvi od drugih, razina kolesterola varira i tijekom dana i godišnjih doba. Koleterol raste nakon većine operacija i kod infekcija, ali i pod stresom.
Kolesterol nema (previše) veze z tome koliko ga pojedete koliko s time radi li vam organizam kako treba te jeste li pod stresom.
Kao što razina šećera u krvi više ovisi u radu gušterače i inzulinu nego o tome jeste li pojeli slatkiš.
Među nutricionistima se dugo vodila polemika je li jaje zdravo. Ispočetka su govorili kako je hranjivo i divno, kada je počela epidemija pretilosti i krvožilnih bolesti isticali kako je žumanjak loš te ga se isto kao i pileću kožicu mora izbjegavati.
Trenutna presuda je kako je su jaja dobra te sjajan doručak jer dugo drže energiju. a kolesterol ne bi trebao predstavljati problem zdravim ljudima.