One bi mogle dovesti do otkrića novih lijekova čiji se potencijal može mjeriti s onim penicilina, piše Guardian.
Istraživanje, koje je objavio časopis Frontiers in Science, otkrilo je zanimljivosti o bogatstvu gljivica koje žive u okeanima van dosega Sunčevih zraka. Između 200 i 1000 metara ispod površine nalazi se takozvana zona sumraka, u kojoj obitava mnoštvo organizama, što uključuje ribe s posebnim prilagodbama, poput morskih pasa koji imaju goleme oči i svjetleću kožu.
"Penicilin je antibiotik koji inače dolazi od gljivice Penicillium pa smatramo da možemo naći nešto nalik tome među ovim okeanskim gljivicama", izjavio je Fabio Favoretto, naučnik Instituta za oceanografiju na Sveučilištu California u San Diegu.
"Zonu sumraka karakterizira visok pritisak, nedostatak svjetlosti i hladne temperature, što je savršeno okružje u kojem gljivice stvaraju jedinstvene prilagodbe", dodao je.
"To bi moglo dovesti do otkrića novih vrsta koje imaju jedinstvena biokemijska svojstva."
Ključno otkriće
Novi katalog koji su izradili sadrži više od 317 genetskih grupa morskih organizama, koje su prikupljene na putovanjima tokom 2009. i 2010. godine.
"Razvoj tehnologije znači da dostupni primjerci mogu otkriti puno više podataka nego prije, što otvara nove mogućnosti za razumijevanje oceana", izjavila je morska biologinja i glavna autorica rada Elisa Laiolo.
"Još jedno ključno otkriće bila je uloga koju virusi igraju u stvaranju bioraznolikosti", izjavio je podmorski biolog Carlos Duarte.
"Virusi svojim širenjem prenose gene s jednog organizma na drugi. To znači da oni povećavaju genomsku bioraznolikost i ubrzavaju evoluciju", dodaje.
Jedan dokaz za to, tvrdi, je što su se brojni organizmi prilagodili za probavljanje mikroplastike, koja se pojavila u oceanu tek unazad zadnjih nekoliko desetljeća.
Objava ovog kataloga uzbudila je mnoge naučnike. Uz ubrzani razvoj analitičke tehnologije i pojavu novih tehnologija sekvencioniranja, naučnici bi mogli doći do otkrića novih lijekova.