Medicina

Usamljenost uzrokuje bolesti i preranu smrt

Autor: ČuvajZdravlje.ba
usamljenost

Usamljenost nije samo emocionalno stanje svijesti, već potiče brojne genetske promjene koje mogu rezultirati razvojem brojnih bolesti, ali i preuranjenom smrću, pokazalo je istraživanje što su ga proveli američki znanstvenici.

Rezultati studije prvi su put pokazali da usamljenost može negativno utjecati na imunosni sustav, odnosno da može izazvati imunodeficijenciju.

Usamljenost nije samo emocionalno stanje svijesti, već potiče brojne genetske promjene koje mogu rezultirati razvojem brojnih bolesti, ali i preuranjenom smrću, pokazalo je istraživanje što su ga proveli američki znanstvenici.

Rezultati studije prvi su put pokazali da usamljenost može negativno utjecati na imunosni sustavOtprije su poznati negativni učinci izolacije na moral osoba koje su bile prisiljene živjeti kao da su “odsječene od svijeta” te kobne psihološke posljedice takvoga stanja ili drugi zdravstveni problemi koji su, po statistici, u 14 posto slučajeva rezultirali preuranjenom smrću.

Dosad se nije znalo što je pokretač ovog fenomena pa su znanstvenici sa Sveučilišta u Chicagu i sa Sveučilišta u Kaliforniji istraživanju podvrgli grupu muškaraca i žena starijih od 50 godina. Ponudili su im niz testova. Istraživanjem su ustanovili da usamljenost u njihovu organizmu potiče fiziološke procese koji rezultiraju raznim bolestima, odnosno da potiče stres koji pak utječe na proizvodnju vrste bijelih krvnih stanica – monocita te istodobno povećava aktivnost gena. Taj proces opet potiče upalne procese u organizmu, a poznato je da se organizam protiv bolesti bori smanjenjem aktivnosti gena., odnosno da može izazvati imunodeficijenciju.

Usamljenost nije samo emocionalno stanje svijesti, već potiče brojne genetske promjene koje mogu rezultirati razvojem brojnih bolesti, ali i preuranjenom smrću, pokazalo je istraživanje što su ga proveli američki znanstvenici.

Rezultati studije prvi su put pokazali da usamljenost može negativno utjecati na imunosni sustavOtprije su poznati negativni učinci izolacije na moral osoba koje su bile prisiljene živjeti kao da su “odsječene od svijeta” te kobne psihološke posljedice takvoga stanja ili drugi zdravstveni problemi koji su, po statistici, u 14 posto slučajeva rezultirali preuranjenom smrću.

Dosad se nije znalo što je pokretač ovog fenomena pa su znanstvenici sa Sveučilišta u Chicagu i sa Sveučilišta u Kaliforniji istraživanju podvrgli grupu muškaraca i žena starijih od 50 godina. Ponudili su im niz testova. Istraživanjem su ustanovili da usamljenost u njihovu organizmu potiče fiziološke procese koji rezultiraju raznim bolestima, odnosno da potiče stres koji pak utječe na proizvodnju vrste bijelih krvnih stanica – monocita te istodobno povećava aktivnost gena. Taj proces opet potiče upalne procese u organizmu, a poznato je da se organizam protiv bolesti bori smanNoradrenalin, prekursor adrenalina, hormona srži nadbubrežne žlijezde i prijenosna supstancija u živčanom tkivu, može potaknuti proizvodnju monocita, a znanstvenici su pronašli vrlo visoke vrijednosti te vrste bijelih krvnih stanica u krvi usamljenih osoba podvrgnutih testiranju.

Dakle, fenomen se temelji na genetici jer su znanstvenici kod osoba koje pate od osjećaja usamljenosti uočili značajnu aktivnost pojedinih gena povezanih s imunosnim sustavom. Usamljenost šteti zdravlju, ali i obratno – disfunkcija imunosnog sustava može utjecati na sposobnost komuniciranja s okolinom.

Takva pretjerana aktivnost negativno utječe na njegovo funkcioniranje, što pospješuje razvoj upalnih procesa u organizmu, a oni nerijetko uzrokuju razvoj raznih bolesti, osobito kardiovaskularnih.

Američki su znanstvenici ustanovili i da se kod osoba koje u početku nisu osjećale usamljenost, ona razvila kasnije, kada se aktivirala ta genetska anomalija. Zaključili su da loš rad imunosnog sustava može dovesti do povlačenja u sebe.

Razultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

(Magazin.hr)

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba