Važnost prepoznavanja faktora rizika za Alzheimerovu bolest
Dr. Or Shemesh, docent na Sveučilištu Pittsburgh, istaknuo je da razumijevanje čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest igra ključnu ulogu u ranoj intervenciji, preventivnim mjerama i personaliziranim tretmanima. Prepoznavanjem tih čimbenika moguće je razviti metode za usporavanje ili sprječavanje početka bolesti, što bi moglo dovesti do novih terapija i boljih dijagnostičkih alata.
Nedavno istraživanje dr. Shemesha, objavljeno u časopisu Cell Reports, sugerira moguću povezanost između Alzheimerove bolesti i herpes simplex virusa tipa 1 (HSV-1). Studija je također otkrila da tau protein, poznat kao marker Alzheimerove bolesti, u početku može imati zaštitnu ulogu protiv virusnih infekcija prije nego što doprinosi oštećenju mozga.
Istraživanje veze između HSV-1 i Alzheimerove bolesti
Naučni tim istraživao je moguću povezanost između HSV-1 i Alzheimerove bolesti korištenjem različitih modela. Dr. Shemesh objasnio je da se Alzheimerova bolest obično dijagnosticira pronalaženjem nakupina proteina beta amiloida izvan moždanih stanica i proteina tau unutar stanica. Iako se infekcije poput HSV-1 sve više povezuju s Alzheimerovom bolešću, točno razumijevanje njihove uloge još uvijek je nejasno.
Njihovo istraživanje pokazalo je da su proteini povezani s HSV-1 prisutni u postmortalnim uzorcima ljudskog mozga, a njihova koncentracija povećavala se kako je bolest napredovala, prenosi Kreni Zdravo. Ovi proteini nalazili su se u istim područjima kao i tau protein, ali nisu bili povezani s beta amiloidom.
Modificirani tau protein smanjivao je razinu virusa i broj umirućih neurona, kao da neuroni nisu bili zaraženi, što je tim potaknulo da istraže specifičan imunološki odgovor u mozgu. Korištenjem cGAS-STING puta, istraživači su pronašli molekule ovog imunološkog puta u područjima koja su bila pogođena HSV-1 i modificiranim tauom.
Potencijalne terapije za Alzheimerovu bolest
Dr. Shemesh sugerira da bi ovi nalazi mogli otvoriti nove mogućnosti u liječenju Alzheimerove bolesti. Naime, otkriće da tau može imati zaštitnu funkciju protiv HSV-1 infekcija moglo bi dovesti do novih terapijskih strategija koje bi poboljšale imunološki odgovor u mozgu i ublažile učinke virusnih infekcija, koje su sve češće povezane s patološkim promjenama u Alzheimerovoj bolesti.
Jedna od mogućnosti je oponašanje korisnih učinaka fosforilacije tau proteina, bez izazivanja njegovog štetnog agregiranja, što je povezano s napredovanjem bolesti.
Uloga virusa u Alzheimerovoj bolesti još uvijek je predmet istraživanja
Dr. Manisha Parulekar izjavila je da je Alzheimerova bolest multifaktorska, s mnogim čimbenicima koji utječu na njezin razvoj. Iako istraživanje sugerira moguću ulogu HSV-1, točno razumijevanje njegove uloge u Alzheimerovoj bolesti još uvijek nije potpuno jasno, te je potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjelo patološko napredovanje bolesti.
Neurolog Dr. Clifford Segil istaknuo je kako virusi poput HSV-1 obično uzrokuju encefalitis, a ne demenciju, te da trenutno ne postoji jasna klinička povezanost između prethodnih HSV-1 infekcija i Alzheimerove bolesti. Ističe da bi istraživanje lijekova poput aciklovira, koji se koristi u liječenju HSV-1 encefalitisa, moglo pomoći u razjašnjavanju je li HSV-1 odgovoran za kognitivne probleme povezane s Alzheimerovom bolešću.