Beta blokatori: Kakvi su ovo lijekovi i tko bi ih trebao izbjegavati?

Beta blokatori ili beta adrenergički blokatori su skupina lijekova koji se koriste kod liječenja raznih kardiovaskularnih bolesti jer smanjuju brzinu otkucaja te spuštaju krvni tlak. Imaju veliko značenje u liječenju bolesti srca i drugih vezanih bolesti zbog svoje sposobnosti blokiranja nepovoljnog učinka vrlo složene beta-adrenergične stimulacije.

Beta-blokatori produžuju život bolesnika nakon preboljelog srčanog udara ili infarkta miokarda, a koriste se u svim stadijima ishemijske bolesti srca. Imaju posebno povoljan učinak na ishod kod bolesnika sa zatajivanjem srca.

Sve ovo su razlozi zašto su beta-blokatori trenutno jedna od temeljnih skupina lijekova u terapiji zatajenja srca i drugih kardiovaskularnih bolesti. U nastavku ćemo objasniti kako beta-blokatori djeluju te koji učinak imaju na srce i krvožilni sustav kod kardiovaskularnih bolesti.

Što su lijekovi beta-blokatori?

Postoji više farmakološki različitih beta-blokatora, a stvarani su od otkrića propranolola 1964. godine stoga njihova imena uglavnom završavaju na “-olol”. U Hrvatskoj se tako primjerice primjenjuju brojni beta-blokatori kao što su oksprenolol, atenolol, bisoprolol, karvedilol i drugi.

Beta-blokatori imaju antihipertenzivni utjecaj, odnosno, utjecaj na stanje povišenog krvnog tlaka. Noviji lijekovi imaju i vazodilatatorni učinak te koriste organske nitrate i druge lijekove koji se također upotrebljavaju kao terapija za liječenje ishemijskih bolesti srca.

Bolesti za koje pacijenti mogu dobiti beta-blokatore su gotovo svi kardiovaskularni poremećaji i bolesti. To su:

– srčani udar ili infarkt miokarda

– angina pektoris

– ateroskleroza

– hipertenzija

– aritmije

– kongestivno zatajenje srca

– liječenje glaukoma

– liječenje napetosti

– prevencija migrene

– liječenje alkoholizma

Beta blokatori se mogu davati nakon što je bolest nastupila ili kao prevencija u slučaju postojanja već nekih kardiovaskularnih poteškoća. Osim za srčane bolesti, beta-blokatori se mogu davati kod endokrinih bolesti, gastrointestinalnih bolesti te kod glaukoma u lokalnoj primjeni.

Kako djeluju beta-blokatori?

Beta-blokatori djeluju tako da blokiraju učinak adrenalina i noradrenalina na beta receptore u tijelu koji se prvenstveno nalaze u srcu, perifernim krvnim žilama, gušterači, jetri i bronhima. Direktno utječu na beta receptore i pomažu u liječenju stanja ili bolesti. Utječući na beta-1 receptore smanjuju brzinu rada srca i krvni tlak te omogućavaju srcu da troši manje kisika, odnosno koriste se u periodima kada srce ne može doći do dovoljno kisika.

Beta-2 receptori se nalaze u krvnim žilama prugastih mišića, probavnim organima, maternici te jetri. Ako se ti receptori aktiviraju dolazi do širenja krvnih žila, opuštanja maternice te razgradnje glikogena i otpuštanja glukoze u krv iz jetre. Korištenjem beta-blokatora se stvaraju suprotni učinci.

Beta-blokatori mogu djelovati na obje skupine receptora istovremeno, tada se radi o neselektivnim beta-blokatorima. Takvi lijekovi imaju posebno širok spektar djelovanja na mnoge organe i sustave.

Međutim, često imaju i neželjene nuspojave. Stručnjaci su tako provedenom analizom istraživanja vezanih uz korištenje beta-blokatora za liječenje visokog tlaka ili hipertenzije zaključili kako “beta-blokatori nisu bili jednako dobri za sprječavanje broja smrti, moždanih udara i srčanih udara u usporedbi s drugim vrstama lijekova kao što su diuretici, blokatori kalcijevih kanala i inhibitori sustava renin-angiotenzin”.

Pokazalo se i da beta-blokatori imaju malen ili nikakav učinak na broj moždanih udara među osobama s visokim krvnim tlakom. Također, osobe koje uzimaju beta-blokatore imaju veću vjerojatnost od razvoja štetnih učinaka i prekida uzimanja terapije od drugih lijekova poput inhibitora renin-angiotenzinskog sustava.

Međutim, smatraju da je potrebno još istraživanja kako bi se došlo do konkretnih odgovora na pitanje djeluju li beta-blokatori.

Nuspojave beta-blokatora

Lijekovi beta-blokatori su obično dosta učinkoviti kod pacijenata te pomažu u kardiovaskularnim tegoba. Doduše, kao i kod svih lijekova, postoje nuspojave beta-blokatora. Jedna vrsta nuspojava može biti pojava simptoma kardiovaskularne bolesti što ukazuje na slabiji utjecaj lijeka.

Ovo su najčešće nuspojave beta blokatora:

1. Probavni problemi:

Zbog uzimanja beta blokatora može se pojaviti uznemirenost u želucu, mučnina, proljev, zatvor i povraćanje; kod ovih nuspojava se pacijentima preporučuje uzimanje beta blokatora uz hranu.

2. Poremećaj seksualne funkcije:

S obzirom na to da neselektivni beta-blokatori mogu utjecati na spolne organe, kod nekih se pacijenata javlja erektilna disfunkcija što je također normalno jer se radi o lijeku koji snižava krvni tlak.

3. Loša cirkulacija:

Zbog sporijeg kucanja srca možete osjetiti oslabljenu cirkulaciju u tijelu što može rezultirati trncima ili pojačanom hladnoćom u rukama i nogama.

4. Umor i vrtoglavica:

Zbog spuštanja tlaka i usporavanja rada srca se mogu pojaviti simptomi slični hipotenziji ili niskom tlaku, a neki od njih su umor, glavobolja i vrtoglavica.

5. Debljanje:

Kod nekih se pacijenata potiče apetit, ali i pojačano nakupljanje masnoća nakon uzimanja beta-blokatora.

6. Povišena razina šećera u krvi kod osoba koje pate od dijabetesa

7. Teškoće u disanju zbog grčeva plućnih mišića:

Ako se kod pacijenta pojave simptomi kardiovaskularne bolesti zbog koje uzima beta-blokatore poput boli u prsima, kratkoće daha, stezanja u prsima ili znakovi problema s jetrom, nužno je odmah potražiti liječničku pomoć.

Tko treba izbjegavati beta-blokatore?
Nuspojave se mogu pojaviti ako se uz blokatore uzimaju drugi lijekovi, ali to nije nužno uzrok pojave reakcija. Većina srčanih bolesnika ima cijelu medikamentoznu terapiju koja uključuje nekoliko različitih lijekova. Stoga se beta-blokatori smiju uzimati s drugim lijekovima, no vrlo je važno da vaš liječnik zna za sve lijekove koje uzimate.

Ne preporučuje se uzimanje beta-blokatora ako imate ova stanja ili bolesti:

– teško zatajenje srca

– ozbiljne probleme s cirkulacijom krvi i fenomene

– dijabetes

– astma i druge bolesti pluća

– acidozu

– nizak krvni tlak

– bradikardiju ili usporeni rad srca

Uz uzimanje beta-blokatora se treba strogo izbjegavati alkohol.

(Čuvajzdravlje.ba)