Kada bi i dalje važio isti kriterij, onda bi Sarajevo, koje danas gotovo i da nema industrije kakvu je primjerice imalo prije četvrt stoljeća, imalo čistiji zrak od Monaka ili Ženeve.
Nažalost, realnost je drugačija. Sa indeksom zagađenosti zraka od 304 AQI [indeks kvalitete zraka], Sarajevo je prošle nedjelje bio najzagađeniji grad na svijetu.
Ko su glavni zagađivači i kako se izboriti protiv zagađenja zraka, pitanja su na koja, čini se, svi imaju odgovore na papiru, ali nema rezultata u praksi.
Ono na čemu se najviše radi je zabrana pušenja na javnim mjestima, jer duhanski dim se smatra još jednim zagađivačem, koji štetno utiče na zdravlje ne samo pušača, nego i osoba u njihovoj okolini.
Protiv njega se bori država, razne nevladine organizacije, a u posljednje vrijeme i duhanska industrija, koja nudi rješenje- uživanje u duhanu bez duhanskog dima.
Kompanija Philip Morris prošle je godine objavila da je pred sebe postavila novu viziju - budućnost bez duhanskog dima. Iza te vizije stoje skoro dvije decenije naučnih istraživanja i investicija od 4,5 milijardi dolara, sa krajnjim ciljem razvijanja zamjena za cigarete koje će biti manje štetne za pušače, ali i njihovu okolinu. Rezultat je IQOS, uređaj koji zagrijava, a ne sagorjeva duhan, pri čemu ne nastaje duhanski dim, već aerosol tj. para koja sadrži 90 do 95 odsto manje štetnih i potencijalno štetnih supstanci.
Ovaj uređaj bi trebao, na prvom mjestu, da pomogne pušačima, pružajući im manje štetnu alternativu cigaretama. Nepušači također imaju koristi od toga da što veći broj konzumenata cigareta pređe na IQOS, jer u tom slučaju pasivno pušenje praktično ne postoji. Samim tim ne utiče negativno na kvalitet zraka u prostoriji. Na kraju, ukupni kvalitet zraka se može smanjiti manjom emisijom duhanskog dima.
Ali naravno da pušenje nije jedini ni najveći uzrok zagađenja zraka u Sarajevu. Još veći problem prave pojedinačna mala ložišta. Ekonomska situacija u BiH, a samim tim i u Sarajevu, natjerala je veliki broj ljudi da umjesto grijanja na struju i plin ili korištenje peleta, zamijene sa mnogo jeftinijim ugljem sumnjive kvalitete koji dovodi do enormnog zagađenja zraka.
Alternative postoje, kao npr. subvencioniranje dijela troškova za grijanje građanima, stvaranje uslova da četiri sarajevske opštine izgrade gasovod, i na taj način stanovništvu učiniti dostupnim plin, što će svakako doprinijeti smanjenju zagađenja.
Također, smanjenje broja automobila u saobraćaju, posebno onih koji koriste goriva koja zagađuju okolinu, može itekako utjecati na poboljšanje kvalitete zraka. Primjera radi, u Madridu je u centru grada zabranjena vožnja automobilima, te bi takvu mjeru mogle poduzeti i vlasti u Sarajevu, pored već predložene mjere vožnje „par-nepar“.
Odgovornija upotreba automobila, hrane koju jedemo, ali najvažnije, energenata koje koristimo, su samo neki od odlučujućih koraka koje se trebaju poduzeti kako bi se zagađenje značajno smanjilo.
Jednostavne promjene mogu donijeti velike rezultate za smanjenje zagađenosti sredine u kojoj živimo.
Čuvajzdravlje.ba