Jedan od najpoznatijih genetičara svijeta, profesor George Church sa Univerziteta Harvard, izjavio je danas, na međunarodnoj konferenciji "Budućnost biotehnologije" u Beogradu, da su među aktuelnim naučnim projektima u toj oblasti i "preokretanje starenja", kao i stvaranje ćelije koja će biti otporna na sve viruse.
Church je u razgovoru, putem video veze o novim trendovima u genetici, na pitanje kako ćemo se nositi sa tim ako jednog dana budemo mogli da živimo 150 godina, rekao da cilj tog projekta nije, kako se obično misli, dugovječnost, već "preokretanje starenja" putem izmjene gena da bi se liječile teške bolesti koje nastaju usled starenja.
"Mi pokušavamo da dobijemo zdravo i mlado tijelo, to jest da se, iako u starosti, ponašate i osjećate kao da imate 20 godina", rekao je on i dodao da jedna od nus pojava tog projekta može biti dugovječnost.
Ugledni genetičar je kazao da će lijekovi za "preokretanje starenja" biti dominantniji od lijekova protiv pandemije i potencijalno zauzmu najveće tržište, a da je već napravljena baza gena starenja.
Church je predstavio i projekat pravljenja ćelija koje su otporne na sve viruse i dodao da se njime bavi više naučnika kroz svoje radove.
Objasnio je da je ideja da imamo ćelije koje se biološki izoluju, tako da ćelija ne razmijenjuje sa svojom okolinom DNK i RNK, kako bi bila otporne na spoljne uticaje ili imala prednosti u odnosu na druge organizme.
Profesor sa Harvarda kaže da se to može uraditi mijenjanjem genetskog koda, ali da nije bila postignuta otpornost na svaki virus.
"Morali smo da promijenimo više kodona kako ne bi došlo do efekta da ćelija postane otporna na domaćina, umjesto na viruse, izmijenili smo kodone uz pomoć transfera gena, prikupili puno novi virusa, iz kanalizacije, sa farmi, iz vode, miješali ih međusobno", rekao je on.
Naveo je da su uspjeli da dobiju "organizam" koji je duplo brži, na primjer, od bakterije ešerihija koli.
Kazao je da genetičari, na primjer, žele da stvore i folikule iz jajnika kod životinja i ljudi za unaprednjenje njihove plodnosti iz epruvete, i kod jednih i drugih.
Church je istakao da postoje i načini da se mijenjanjem gena 100 puta efikasnije proizvodi hrana, ali i naseli više životinja važnih za ekosistem planete.
Churcha su pojedini specijalizovani časopisi proglasili za jednog od 100 najuticajnijih ljudi na svijetu i jednog od osam najpoznatijih genetičara svih vremena.
(Čuvajzdravlje.ba)