Guglanje prvih znakova bolesti počelo je da uzima maha još prije nekoliko godina, a kako je Wikipedia uvijek među prvim linkovima, većina ljudi završi upravo tamo tražeći dijagnozu svog stanja.
Kako su zaključili ljekari s Univerziteta Campbell nakon opsježnog pretraživanja i analiziranja članaka na Wikipediji, čak devet od deset članaka sadrži prilično ozbiljne činjenične greške koje vas mogu dovesti u zabludu, a ponekad i u životnu opasnost.
Osim što preporučuju da, umjesto na internetu, dijagnozu potražite kod pravog ljekara, stručnjaci se usaglašavaju da bi i istraživači trebalo da se suzdrže od potrage za podacima na Wikipediji pošto članci na najvećoj svjetskoj enciklopediji ne prolaze naučnu provjeru.
Naravno, problem Wikipedije je korisničko uređivanje koje se u nekoliko navrata pokazalo kao veliki nedostatak.
Jedan od očitih primjera netačnosti na Wikipediji je, vjerovali ili ne, mjerenje krvnog pritiska.
Naime, u tekstu stoji da bi za dijagnozu visokog pritiska trebalo očitati tri mjerenja iznad normalnih nivoa u tri potpuno različite situacije.
Ljekari, s druge strane, tvrde kako to nije istina i zapravo je vrlo opasno visokom pritisku pristupiti na taj način.
Stoga, kada vas sljedeći put nešto zaboli, prvo posjetite dežurnog ljekara prije nego što sjednete za računar.
(Ljepotaizdravlje.ba)