To poređenje nije nastalo slučajno, već zato što je drvo drijena izdržljivo, otporno na bolesti i može doživjeti više od sto godina.
Drijen (lat. Cornus mas) raste u gotovo cijelom svijetu, ali najbolje uspijeva na području srednje i jugoistočne Evrope i u jugozapadnoj Aziji.
Može se pronaći na suvim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih hrastovih šuma. Drijen je listopadni grm ili manje drvo koje može narasti najviše do osam metara. Krošnja je gusta i zaobljena, a listovi su ovalni s izvučenim vrhovima. Cvjeta u februaru i martu, a sazrijeva od jula do oktobra.
Plodovi, poznati i pod nazivima drenjule i drenjine, su tamnocrvene boje, dužine 14 do 16 mm, a u sredini ploda je košpica. U ljekovite svrhe možete koristiti gotovo sve dijelovi drijena - koru, list, cvijet, plod. Plodovi se beru čim počnu dobijati crvenu boju i suše se na toplom mjestu.
LJEKOVITA SVOJSTVA DRIJENA
Vrijednost drijena i njegova ljekovita svojstva prepoznati su još u antičko doba. Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Persije koji kažu da se drijen koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika.
U prvom vijeku drijen spominje i grčki doktor Dioskorid, autor opsežnog djela "O ljekovitim tvarima", koje je služilo doktorima i botaničarima sve do renesanse.
Sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U njemu ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u narandži.
Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, uprkos tome što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.
U Francuskoj i Italiji od drijena masovno prave vino i žele, a nedozrele plodove konzerviraju u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj ga kuvaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira.
U Rusiji prave ukusne supe i koriste ga kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski poštovaoci tradicionalne medicine i dobro znaju ljekovita svojstva drijena.
Svaki njegov dio je ljekovit - plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene košpice. Djelotvoran je u liječenju grla, malokrvnosti, ospica, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.
Ruski naučnici su ustanovili da kora stabla i listovi drijena posjeduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki mogu da se koriste za regeneraciju kože i sluzokože.
Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih plodova pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.
Koristi se kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod:
- bolesti grla,
- bolesti bubrega,
- slabokrvnosti,
- proljeva,
- groznice,
- rana,
- hemoroida,
- menstrualnih bolova,
- povišenog šećera,
- viška vode u organizmu,
- oslabljenog imuniteta,
- tinitusa.
Plodovi drijena jedu se svježi, smrznuti ili sušeni. A od njega se mogu praviti sokovi, čajevi, tinkture i likeri. Čajevi se takođe mogu pripremati i od kore, cvijeta ili listova drijena.
ČAJ OD DRIJENA
Koru, plodove, cvjetove ili listove drijena osušite na suvom i toplom mjestu. Kuvajte pet do deset grama osušene kore, plodova, cvjetova ili listova pet minuta u dva decilitra vode. Nakon što čaj odstoji 20 minuta, procijedite ga i odmah popijte. Preporučuje se piti jednu šoljicu nezaslađenog čaja tri puta dnevno. Čaj mogu piti i djeca. Ako vaše dijete ima proljev ili lakše crijevne tegobe, skuvajte mu blaži čaj od drijena za ublažavanje probavnih tegoba i brži oporavak od bolesti.
Čaj od drijena pomaže kod:
- crijevnih tegoba,
- groznice,
- bolesti grla,
- slabokrvnosti,
- slabog imuniteta,
- čišćenja organizma.
SOK OD DRIJENA
Postoje različiti načini pripreme soka od drijena, ali preporučuje se da pravite sok bez šećera i umjetnih zaslađivača. Za prirodan sok od drijena potreban je blender ili gaza kako biste protisnuli plodove i dobili sok. Potrebni sastojci su kilogram zrelih plodova, 1,5 litara vode i jedan limun. Da biste plodove mogli samljeti u blenderu, prvo ih očistite od košpica. Ili možete jednostavno protisnuti plodove kroz sito i gazu. Dobijenoj smjesi dodajte vodu i ocijeđeni limun, te sve promiješajte. Po želji sok zasladite medom ili stevijom. Sok je idealan kao lagano osvježenje, ali i za podizanje energije i jačanje imuniteta.
Sok od drijena pomaže kod:
- čišćenja organizma,
- izbacivanja viška vode iz tijela,
- slabokrvnosti,
- bolesti crijeva,
- snižavanja temperature,
- oporavka organizma od proljeva ili povraćanja,
- jačanja imuniteta,
- groznice.
(Cuvajzdravlje.ba / NN)