Alarmantni podaci

Infekcije otporne na antibiotike rastu brže nego ikad

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Foto: Freepik
Antimikrobna rezistencija (AMR) predstavlja sve veći zdravstveni problem širom Evrope i prijeti da poništi godine medicinskog napretka, upozorili su evropski stručnjaci u novom izvještaju.

AMR nastaje kada bakterije, virusi ili drugi patogeni razviju otpornost na postojeće lijekove, što liječenje infekcija čini težim, a složene medicinske zahvate – poput transplantacija organa i terapija protiv raka – znatno rizičnijim.

Prema najnovijim procjenama Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), infekcije otporne na lijekove svake godine uzrokuju više od 35.000 smrtnih slučajeva u državama Evropske unije, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj.

ECDC navodi da je kombinacija više faktora stvorila “savršenu oluju” za širenje rezistentnih superbugova: starenje evropske populacije, porast prekograničnog širenja patogena, pretjerana upotreba antibiotika među ljekarima i pacijentima, te ozbiljni propusti u kontroli infekcija u zdravstvenim ustanovama.

U 2023. godini EU je postavila pet glavnih ciljeva za borbu protiv AMR-a, uključujući smanjenje upotrebe antibiotika, povećanje udjela lijekova prve linije na najmanje 65 posto i smanjenje broja novih infekcija krvotoka uzrokovanih tri vrste otpornih bakterija.

Međutim, prema izvještaju ECDC-a, do sada je ostvaren samo jedan cilj: broj novih infekcija krvotoka uzrokovanih meticilin-rezistentnim Staphylococcus aureusom (MRSA) smanjen je za više od 20 posto u odnosu na 2019. godinu, što premašuje cilj od 15 posto.

Situacija je znatno lošija kod drugih bakterija. Infekcije koje izaziva karbapenem-rezistentna Klebsiella pneumoniae porasle su za više od 60 posto, iako je cilj EU bio smanjenje od 5 posto. Također, infekcije povezane s visoko rezistentnim sojem Escherichia coli povećale su se za više od 5 posto, uprkos planiranom smanjenju od 10 posto.

Evropljani danas koriste više antibiotika nego ranije, a zabrinjavajuće je što se sve češće poseže za lijekovima koji bi trebali biti rezervisani kao posljednja opcija kada terapije prve linije ne djeluju.

Istovremeno, u razvoju je vrlo malo novih antibiotika sposobnih da djeluju protiv najopasnijih rezistentnih bakterija, posebno karbapenem-rezistentnih gram-negativnih bakterija.

Direktorica ECDC-a dr Pamela Rendi-Wagner poručila je da je Evropi potrebno snažnije ulaganje u racionalnu upotrebu antibiotika, poboljšanje kontrole infekcija i razvoj novih lijekova.

“Rješavanje problema antimikrobne rezistencije zahtijeva hitnu i održivu inovaciju,” naglasila je.

© Copyright 2005. - 2025. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba