Kako na vrijeme spriječiti komplikacije bolesti crijeva?

Širom svijeta od ovih bolesti boluje oko 10 miliona osoba. U Novom Pazaru danas je organizovan razgovor o zapaljenskim bolestima crijeva.

Razgovoru su prisustvovali priznati i istaknuti stručnjaci iz velikih bolničkih centara.

Kako reporter TV Prva, Zoran Maksimović navodi, udruženje za Kronovu bolest i Ulcerozni kolitis je organizovalo ovaj događaj u Novom Pazaru, na kojem su se okupili stručnjaci iz Novog Pazara, ali i pacijenti, i slušali su o novitetima u liječenju zapaljenskih bolesti.

"Teške bolesti jesu, ali ovde je informisanost ključ", navela je Olivera Ćulibrk, iz udruženja za Kronovu bolest i Ulcerozni kolitis.

"Pravovremena reakcija, odlazak kod ljekara, kao i uzimanje adekvatne terapije su ključni. Nemojte čekati posljednji trenutak ako primetite neke ozbiljnije simptome, uvijek se javite vašem ljekaru. Nama je zapravo cilj da porazgovaramo sa ljekarima koje su metode liječennja dostupne, ali i da porazgovaramo sa pacijentima na temu šta njih muči i šta njima nedostaje u liječenju", napominje Olivera i dodaje:

"Dug put oni prelaze, da bi stigli do potrebne medicinske pomoći. Želimo da i o tome razgovaramo, imamo u planu da pričamo i o potencijalnim decentralizacijama, što radi našeg udruženja što radi samih terapija".

Doktorica Tamara Knežević Ivanovski, gastroeneterolog, takođe ističe da je jako bitno na vrijeme prepoznati simptome.

"Takođe, bitno je liječiti bolest što prije i što kvalitetnije. To znači izabrati pravi lijek za pravog pacijenta, u pravom momentu, kako bi se pacijenti vrlo brzo vratili svom životu koji su vodili prije nego što su se razboljeli i prije nego što im je postavljena dijagnoza."

Inflamatorne (zapaljenske) bolesti crijeva – IBC (engl. inflammatory bowel disease, IBD) obuhvataju grupu hroničnih inflamatornih stanja koja utiču na normalnu funkciju digestivnog trakta. Nastaju kao posledica neadekvatnog, odnosno izmenjenog imunskog odgovora na crijevnu mikrofloru kod osoba sa genetskom predispozicijom.

Kompleksna interakcija ovih faktora kod zdravih osoba dovodi do kontrolisane upale, dok kod osoba sa IBC nastaje produžena, dugotrajna hronična inflamacija. IBC se smatra autoimunskom bolešću.

Međutim, neka istraživanja sugerišu da hronična upala možda nije posljedica toga što imunski sistem napada samo tijelo, već može da bude rezultat napada imunskog sistema na bezopasni virus, bakteriju ili hranu u crijevima, izazivajući upalu koja dovodi do oštećenja crijeva.

Često se u serumu oboljelih od IBC nalaze antitela protiv crijevnih bakterija.

Poznato je da je za imunski odgovor od velikog značaja crijevni epitel koji čini fizičku barijeru prolasku antigena i u stalnoj je interakciji sa ćelijama imunskog sistema. Disfunkcija crijeva u smislu povećane propusnosti crijevnog epitela ili pogrešnih signala može da dovede do aktivacije upalne reakcije. Kod IBC dolazi do izmenjenog odgovora mukoznog imunskog sistema prema intraluminalnim antigenima kod osoba sa genetskom predispozicijom.

​Klinički se ove bolesti manifestuju povremenim, ponavljajućim epizodama ​​upale dijelova gastrointestinalnog (GI) sistema sa različitim simptomima uz hroničan, nepredvidljiv tok bolesti. Tokom vremena ovo produženo zapaljenje dovodi do oštećenja GI trakta.

Inflamatorne bolesti crijeva utiču na sve uzraste i pol. Kronova bolest je nešto češća kod žena u poređenju sa muškarcima, ali izgleda da je ulcerozni kolitis podjednako prisutan kod oba pola.

Iako se IBC većinom javlja kod osoba starosti od 15 do 30 godina, oko 25% pacijenata će razviti IBC do adolescencije.

Izgleda da postoji bimodalna starosna distribucija ovih bolesti sa drugim pikom od 10 odsto do 15 odsto osoba kod kojih se IBC razvija nakon 60 godina (između 55. i 65. godine života).