Manjak vitamina D učestala je pojava tijekom jeseni i zime, a nova studija skupine medicinskih stručnjaka za intenzivnu skrb i biokemičara iz bolnice u Santanderu u Španjolskoj pokazala je da 82,2 posto pacijenata hospitaliziranih zbog koronavirusa ima manjak tog vitamina.
Studije objavljene u časopisu The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50% populacije ima nedovoljnu koncentraciju vitamina D u krvi, posebice tijekom zime i ako žive sjeverno od 35. paralele, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
U istraživanju objavljenom na Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism znanstvenici su naveli da su manjak vitamina D utvrdili kod 82,2 posto pacijenata, što je bilo u tom trenutku skoro dvostruko od prosječnog manjka tog vitamina uočenog u to vrijeme u Španjolskoj. Istraživači iz Santandera su uočili i to da su oboljeli od covida-19, koji su usto imali manjak vitamina D, istodobno češće imali i probleme s povišenim tlakom i kardiovaskularnim bolestima.
Nedovoljne količine vitamina D mogu predstavljati javnozdravstveni problem koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D.
Rizične skupine u pandemiji su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo one skupine kod kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih faktora koji doprinose imunosnom odgovoru te stoga održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi strategija koja potencijalno može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice u starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima.
Glavni izvor vitamina D njegova je sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Zato i dolazi do manjka vitamina tijekom jeseni i zime, no to se može nadoknaditi prehranom i dodacima prehrani.
Najbogatiji prirodni izvor vitamina D u hrani:
- ulja jetre bakalara i drugih masnih riba
- ulja u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15 do 25% ukupnog unosa)
- shiitake gljive
- jetra
- žumanjak jajeta (osiguravaju 11 do 13% ukupnog unosa).
Nutricionistica Kim Plaza ističe da dodatak vitamina D u jesenskim i zimskim mjesecima, osim što jača na imunosni sustav poboljšava raspoloženje te da je teško unijeti dovoljnu količinu vitamina kroz prirodne izvore.
Studije provedene ove godine i objavljene u časopisu Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija.
Istraživanja pokazuju kako visoki status vitamin D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok niske koncentracije vitamina D se vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od covida-19.
Stoga je potrebno educirati stanovništvo sa snagom vitamina D, suplementacijom i praćenjem koncentracije vitamina D u krvi različitih ugroženih populacijskih skupina od posebnog značaja za zdravlje ljudi.
Preporuke HZJZ-a za dovoljan unos vitamina D u jesenskim i ljetnim mjesecima
- izlazak i aktivnosti na otvorenom
- redovita tjelovježba
- odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana
- od listopada konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno na više
Čuvajzdravlje.ba/N1