Akutne respiratorne infekcije su najčešće infekcije s kojima se pedijatar susreće u svom radu. Od ukupnog broja djece koja dolaze na pregled, 50 posto dolazi zbog akutnih respiratornih infekcija.
U prvih pet godina života djeca prebole, u prosjeku, šest do devet akutnih infekcija dišnih organa, ali među njima čak 10 posto preboli i po 12 infekcija godišnje.
U ovu grupu spadaju djeca koja borave u jaslicama i vrtićima, a dijelom i predškolska djeca koja borave u zatvorenim ustanovama, a imaju stariju braću i sestre kojima prenesu infekciju. Djeca su osjetljivija od odraslih na infekcije dišnih puteva.
Mr. med. sci. prim. dr. Jasminka Smlatić-Muhadžić, spec.pedijatar / FOTO: AVAZ
Izbjegavanje hladnoće nema bitnog utjecaja na nastanak akutne upale dišnih puteva. To je predrasuda koja je ukorijenjena čak i među zdravstvenim radnicima, a štetna je jer skreće pažnju s pravog uzroka. Infekcija se prenosi s oboljelog na zdravog, a odgovarajuća mjera sprečavanja obolijevanja je izolacija bolesnog.
Uzročnici akutnih infekcija dišnih puteva su: virusi, bakterije, mikoplazme, gljivice, paraziti.
Čekanje rezultata
Isti uzročnik može izazvati kod djece iste dobne grupe vrlo različite kliničke slike, od najblažih oblika - upale nosne sluznice (obične hunjavice) - do najteže kliničke slike - bronhiolitisa ili pneumonije (upala pluća).
Laboratorijska dijagnostika koja bi osigurala identifikaciju uzročnika u svakodnevnoj praksi se ne radi uvijek jer se rezultati moraju čekati, a nije ni presudna. U postavljanju dijagnoze pedijatar se oslanja na identifikaciju uzročnika prema anatomskoj lokalizaciji (gornji ili donji dišni putevi), lokalnom kliničkom nalazu, auskultatornom nalazu pluća, općim simptomima bolesti, na epidemiološkim podacima.
Akutne infekcije dišnih puteva su hunjavica, sinusitis, upala srednjeg uha, laringitis, bronhitis, upala pluća.
(Čuvajzdravlje.ba / Avaz)