San spada među najvažnije ljudske potrebe, zbog čega je veoma bitno raditi na očuvanju zdravlja i uspostaviti redovan ritam spavanja.
Ukoliko se ne naspavate dovoljno, cijelog dana ćete biti neraspoloženi i nervozni, a u nastavku ćete moći pročitati koliko sna je potrebno da biste normalno funkcionisali.
Koliko u prosjeku treba spavati?
Iako se dugo vjerovalo da odraslom čovjeku treba osam sati sna svakoga dana kako bi normalno funkcionisao i sačuvao zdravlje, to je u međuvremenu promijenjeno, te su stručnjaci navodili da u prosjeku treba spavati sedam do deset sati, dok danas kažu da je svaki čovjek različit i da mnogo faktora utiče na količinu sna koja je potrebna. Među njima su pol, dob, količina dnevnih aktivnosti i fiziologija svakog čovjeka posebno.
Tako je najviše sna potrebno bebama i djeci, jer se njihovo tijelo razvija i raste, pa im je zbog toga potrebno i više odmora. Najviše treba da spavaju bebe, a onima do tri mjeseca starosti potrebno je od 14 do 17 sati sna dnevno. Bebe do 11 mjeseci trebalo bi da spavaju od 12 do 15 sati, a djeca do dvije godine od 12 do 14 sati. Djeca vrtićke dobi trebalo bi da spavaju do 13 sati na dan, a školarci do puberteta od devet do 11.
Tinejdžerima još uvijek treba više sna nego odraslim osobama, i to osam do 10 sati, jer je njihovo tijelo u razvoju, pa im treba više energije, a samim tim i više sna. Studentima je takođe potrebno do devet sati sna, a s obzirom na to da trebaju više razmišljati, učiti, treba im i više odmora.
Odraslim osobama, onima od 26. godine života pa sve do 65, preporučuje se sedam ili osam sati sna, dok starijima od 65 treba i manje, oko šest i po do sedam sati. Ipak, i ove brojke uzimaju se uslovno, jer je svaka osoba različita i ne treba svima jednako sna.
Ciklusi spavanja
Veliku ulogu u tome koliko nam je sna potrebno ima brzina kojom osoba prolazi kroz cikluse spavanja. Što nam duže vremena treba da prođemo jedan ciklus, to nam je više sna potrebno. Ciklus spavanja u prosjeku traje 90 minuta, pa se u skladu s tim za prosječnu idealnu dužinu spavanja uzima sedam i po sati, plus vrijeme koje nam je potrebno da zaspimo i zato se osam sati sna dugo navodilo kao idealno. Ali, kao što smo rekli, to je samo prosjek.
Ono što stručnjaci napominju da je važno kako bismo se ujutro osjećali odmorni je svakako da završimo ciklus spavanja koji smo započeli i da se probudimo kada je on gotov. Tako je, na primjer, savjetuju, puno bolje spavati šest sati, što je četiri završena ciklusa, nego osam i po sati, jer to znači da smo se probudili na pola šestog ciklusa.
Da li ženama treba više sna?
Ono što je zanimljivo je da ženama uglavnom treba oko sat vremena duže spavanja, nego muškarcima, a stručnjaci kažu da je to uglavnom zbog njihove izrazite sposobnosti obavljanja više zadataka odjednom, što dodatno aktivira, a time i umara mozak. Žene tokom dana uglavnom obavljaju više različitih vrsta zadataka, što zahtijeva bolju koncentraciju, sposobnost organizacije i ostale vještine koje opterećuju mozak, ali i tijelo, a sve to se nadoknađuje dodatnim satom sna.
Šta još može uticati na količinu sna?
Na količinu potrebnog sna utiče i to kakav ste tip osobe, pa je tako osobama koje se lako bude, bez obzira na to kad su legle, potrebno sedam sati sna. Osobe koje se lako bude, ali tokom dana vidljivo gube energiju i rano se osjećaju umornim, treba sedam i po sati sna, isto kao i osobama koje mogu dugo ostati budne, a ujutro teško ustaju. Osobama koje se prilagođavaju godišnjem dobu, pa se sa izlaskom sunca bude, a sa zalaskom osjećaju potrebu za spavanjem, odnosno ljeti se bude ranije i kasnije liježu, a zimi se kasnije bude i ranije liježu, treba i do devet sati sna zimi, ali ljeti samo sedam.
Popodnevno spavanje
U san koji nam je potreban svakog dana ulazi i popodnevno spavanje. Ako preko dana odspavamo duže od sat vremena, toliko vremena će nam manje trebati noću, pod pretpostavkom da nismo dugotrajno iscrpljeni i da tako spavamo svaki dan. Ipak, stručnjaci preporučuju spavanje preko dana od samo petnaestak minuta, do najviše pola sata. Kratki odmor mnogo nas bolje osvježi nego višesatno popodnevno spavanje. Spavanje od sat ili dva može imati suprotan efekat jer izaziva osjećanje dezorijentisanosti i još većeg umora, dok je kraći san okrepljujući. Dugo spavanje u toku dana može uticati na nesanicu tokom noći, pa se baš i ne preporučuje.
Ali, svaka osoba treba da odredi šta joj najviše odgovara i uspostavi dobar ritam spavanja, te ostavi dovoljno vremena za san, kako bi se ujutro budila po unutrašnjem satu, jer nas on budi kad smo dovoljno odmorni. Ako vam treba više sna, liježite ranije, kako biste se do jutra dovoljno naspavali. Trudite se da zaspite prije ponoći, jer će vam i san tada biti bolji i imaćete dovoljno vremena da se naspavate do jutra.
(Cuvajzdravlje.ba / NN)