Kožna oboljenja mogu biti povezana i sa psihičkim zdravljem
Sumnje u povezanost čokolade s nastankom akni potiču s početka 1960-ih kada su urađena prva istraživanja. Najveća studija, koja je uključila samo 65 sudionika, tada nije otkrila nikakvu povezanost. Šest decenija nakon tih pionirskih studija mnogi ljudi i dalje smatraju čokoladu mogućim okidačem za nastanak akni.
Akne su najčešća kožna bolest u industrijskim zemljama. Smatra se da u određenoj mjeri pogađaju više od 640 milijuna ljudi širom svijeta, a obično počinju da se pojavljuju tokom puberteta u skladu s hormonskim promjenama. Ali, akne se mogu pojavljivati i u kanijim godinama.
"Akne su uobičajena kožna bolest kod koje folikuli dlake na koži postaju blokirani uljem i mrtvim ćelijama kože što izaziva stvaranje mrlja. Teške ili uporne akne iz adolescencije i odraslh godina uglavnom su izazvane genetikom. To je zato što naši geni određuju veličinu lojnih žlijezda naše kože koje proizvode mast", rekla je za BBC Future, koji je aknama posvetio feature „Why chocolate might not be behind your acne” (Zašto akne možda ne stoje iza vaših akni), dr Beibei Du-Harpur, dermatološkinja s Kings College u Londonu.
"Slučajevi akni kod odraslih posljednjih godina su u porastu, posebno kod žena, ali za to ne postoji samo jedan razlog. Odrđeni faktori i z okoline igraju važnu ulogu, Uopšteno, naš stil života nije dobar za ljudsko tijelo, a možda su akne manifestacija toga", naglasila je Beibei Du-Harpur.
Bez obzira u kojim godinama se nekome pojave akne, to može da utiče na kvalitet života. Akne su povezane s depresijom, tjeskobom, pa čak i suicidalnim mislima,posebno među onima starijima od 25 godina.
U studiji „The blemishes of modern society?” (Mrlje modernog društva) objavljenoj 2016. godine istraživači su zaključili da se akne pogoršavaju modernim načinom života, uključujući zapadnjačku hranu s visokim udjelom šećera i masnoća, ali dodaju da je međudjelovanje između zdravlja, imunološke funkcije, hrane, upale, stresa i izloženosti okoline potrebno dodatno istražiti, prenosi Jutarnji list.
Takođe, brojna istraživanja pokazuju povezanost između akni i konzumiranja hrane s visokim udjelom masti i šećera. Najveća studija te vrste, objavljena 2020. godine u JAMA Dermatology, obuhvatila je više od 24.000 ljudi, a istraživači su utvrdili da zapadnjačka ishrana vjerovatno igra glavnu ulogu u problemimima sa aknama.
Jedan od razloga za vezu između akni i hrane uopšteno bi mogao da se svede na glikemijski indeks (GI) hrane koji predstavlja mjeru očekivanog porasta nivoa šećera u krvi nakon konzumacije pojedine namirnice.
Brojna istraživanja su otkrila vezu između hrane s visokim GI, poput voća, hljeba i tjestenine i simptoma akni. Razlog zbog kojeg hrana s visokim GI može da pogorša akne, je taj što izaziva skok nivoa insulina u tijelu što podstiče upalu i povećava proizvodnju sebuma (mješavina masnih kiselina, šećera, voska i drugih prirodnih kemikalija) na koži. To onda može da začepi naše pore i dovede do izbijanja akni. Međutim, čokolada zapravo ima niski do srednji GI. Ali, sadrži puno zasićenih masnoća, a može u njoj imati i puno šećera.
"Ključno je da će određeni prehrambeni obrasci, visok nivo kalorija, a nizak nivo hranljivih materija, vjerovatno doprinosi upalama niskog stepena u cijelom tijelu, ali to se može manifestovati kao akne samo kod nekoga ko je već genetski sklon tome", kaže Beibei Du-Harpur. Ističe kako je uopšteno ishrana koja je dobra za opšte zdravlje, bogata voćem i povrćem i drugom hranom bogatom antioksidansima, dobra i za našu kožu.
"Tijelo radi usklađeno, tako da su stvari dobre za srce, crijeva i mozak dobre i za kožu",– zaključila je Du-Harpur.