Može li preosjetljivost na hranu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti?

Nedavna istraživanja u "Journal of Allergy and Clinical Immunology" sugerišu sljedeće. Naime, prema studiji, osobe sa osetljivošću kao što je netolerancija na laktozu na kravlje mlijeko mogu se suočiti sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Kada naše tjelesne ćelije naiđu na alergene u kravljem mlijeku, specifični proteini djeluju kao alergeni, pokrećući imuni odgovor i proizvodnju antitela poznatih kao IgE.

Ćelije koje upravljaju ovom imunološkom reakcijom slične su onima u srcu, što potencijalno dovodi do stvaranja plaka i taloženja holesterola. Ovaj proces može učiniti plak nestabilnim, povećavajući rizik od srčanog udara.

Preosetljivost na hranu se javlja kada osoba razvije imunološku reakciju kao odgovor na izlaganje određenom alergenu.

Ovaj imuni odgovor dovodi do proizvodnje antitijela, ali ne proizvodi nikakve vidljive simptome, što dovodi do onoga što je poznato kao osjetljivost na hranu.

S druge strane, kada proizvodnja antitela dovodi do stvarnih simptoma kao što su bol u stomaku, povraćanje ili dijareja, to se kategoriše kao alergija na hranu. Na primjer, ljudi osetljivi na gluten mogu izbjegavati proizvode od pšenice. Ako osoba koja konzumira pšenične proizvode razvije samo imunska antitela bez ikakvih simptoma, to se smatra osetljivošću na hranu.

Međutim, ako ista osoba odmah razvije stomačne simptome nakon konzumiranja ovih pšeničnih proizvoda, to se tretira kao alergija.

(Cuvajzdravlj.ba)