Biofilm, koji može nastajati godinama ili decenijama, štiti bakterije od imunološkog sistema i antibiotika.
Virusne infekcije ili drugi okidači mogu „probuditi“ bakterije, izazvati upalu, rupturu plaka i stvaranje tromba, što može dovesti do infarkta miokarda.
Profesor Pekka Karhunen, vođa studije, naglašava da je dugo postojala sumnja na ulogu bakterija u koronarnim bolestima, ali da su sada pronađeni direktni dokazi prisutnosti DNK oralnih bakterija u aterosklerotskim plakovima.
Razvoj antitijela dodatno je potvrdio strukturu biofilma i njegovu povezanost s infarktom.
Otkrića otvaraju mogućnost novih dijagnostičkih i terapijskih metoda, uključujući čak i potencijalna cjepiva protiv srčanih bolesti.
Studiju su provela sveučilišta u Tampereu i Ouluu, Finski institut za zdravlje i dobrobit te Sveučilište u Oxfordu, koristeći uzorke od osoba koje su umrle od iznenadne srčane smrti i pacijenata podvrgnutih operacijama arterija.
Šta je infarkt miokarda i koji su faktori rizika?
Infarkt miokarda, poznat i kao srčani udar, nastaje kada protok krvi do srčanog mišića bude značajno smanjen ili blokiran, najčešće zbog ateroskleroze – nakupljanja plaka u koronarnim arterijama.
Pucanje plaka stvara krvni ugrušak koji prekida dotok kisika, što može dovesti do oštećenja ili odumiranja srčanog mišića.
Faktori rizika se razlikuju kod muškaraca i žena.
Kod žena posebno se ističu:
- dijabetes
- depresija
- povišeni krvni tlak (hipertenzija) pušenje obiteljska povijest srčanih bolesti nizak prihod
- nizak prihod kućanstva
- povišena razina kolesterola
Vodeći čimbenici rizika kod muškaraca bili su:
- pušenje
- obiteljska povijest srčanih udara.