Novo istraživanje otkriva za koliko vremena se mozak oporavi od posljedica opijanja
Ohrabrujuća vijest za ljude koji se oporavljaju od alkohola: novo istraživanje pokazuje koliko brzo mozak može popraviti svoju strukturu nakon što se prestane piti.
Stara izreka "njemu je alkohol mozak popio" čini se ima uporište u stvarnosti. Naime, osobe sklone opijanju često imaju istanjene regije korteksa. Riječ je o naboranom vanjskom sloju mozga ključnom za mnoge kognitivne funkcije višeg reda.
No, kako pokazuje novo istraživanje, objavljeno u časopisu prigodnog naziva Alcohol, izgleda da se onima koji prestanu piti debljina korteksa s vremenom vraća u normalu. I to se događa brže u prvom mjesecu apstinencije i nastavlja kroz 7,3 mjeseca, kad je debljina korteksa opet uporediva s onom kod ljudi koji alkohol ne piju ili ga konzumiraju rijetko.
Neka prethodna istraživanja već su dala naslutiti da se neke regije mozga mogu oporaviti kad neko prestane piti, ali nije bilo jasno koliko brzo dolazi do oporavka. Nekoliko studija koje su istraživale promjene kortikalne debljine tokom apstinencije bile su ograničene na prvi mjesec trezvenosti. Međutim, opseg oporavka regionalne kortikalne debljine tokom dužeg razdoblja apstinencije dosad nije bio poznat.
Promjene u strukturi i funkciji mozga tokom hronične konzumacije alkohola mogu ljudima otežati prestanak pijenja, unatoč njihovim najboljim namjerama. Na primjer, prefrontalni korteks – područje uključeno u planiranje i donošenje odluka – može postati manje aktivan, što alkoholičarima otežava donošenje zdravih i trezvenih odluka.
Novo istraživanje ispitalo je i kako neka zdravstvena i psihijatrijska stanja kao i historija pušenja te ovisnost o raznim supstancama utiču na dugotrajnije promjene debljine kortikalne kore kod ljudi koji se oporavljaju od alkoholizma. Stanje i promjene na njihovim mozgovima posmatrano je pomoću magnetske rezonancije (MRI) koja je bilježila kortikalnu debljinu 34 regije u lijevoj i desnoj hemisferi mozga.
Oporavak debljine korteksa nakon 7,3 mjeseca ustezanja od alkohola bio je prilično vidljiv u 25 regija, a promjene su bile brže i uočljivije u prvih mjesec dana nego kasnije. Korteks u nekim dijelovima mozga sporije se zadebljavao kod apstinenata koji imaju visoki krvni pritisak ili holesterol, a isto pravilo vrijedi i za pušače.
Ovi rezultati ohrabruju i daju nadu da se mozak može oporaviti nakon prestanka konzumiranja alkohola, ali ne pokazuju jesu li promjene imale utjecaja na funkciju mozga. Za to će biti potrebne veća istraživanja kojima će se ispitati neurokognitivne i psihosocijalne popratne pojave oporavka kortikalne debljine tokom apstinencije.
(Cuvajzdravlje.ba)