Osjećaš da ti fali zraka: Nisi u lošoj formi nego u opasnosti
Dispneja sama po sebi nije bolest, već simptom koji može ukazivati na različita stanja – od bezazlene iscrpljenosti do ozbiljnih srčanih ili plućnih bolesti.
Kada je kratak dah razlog za zabrinutost?
Ako tokom lagane aktivnosti, pa čak i u mirovanju, osjećate da ne možete doći do daha, to može biti znak upozorenja. Dispneja može ukazivati na:
- Plućna stanja poput astme, hronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), upale pluća ili embolije.
- Srčane tegobe poput zatajenja srca, angine ili infarkta miokarda.
- Anksioznost i panične napade.
- Anemiju, gojaznost ili slabu kondiciju.
Tipovi dispneje prema trajanju
1. Akutna (nagla)
Nastaje u roku od nekoliko minuta do sati. Najčešći uzroci uključuju:
Plućnu emboliju (zgrušak u plućima),
Pneumotoraks (kolaps pluća),
Srčani infarkt ili
Alergijske reakcije koje izazivaju bronhospazam.
2. Subakutna
Razvija se tokom nekoliko dana. Može biti povezana s upalom pluća, virusnim infekcijama ili pogoršanjem postojećih hroničnih stanja.
3. Hronična
Traje sedmicama ili mjesecima i često se javlja kod osoba s KOPB-om, astmom, zatajenjem srca, intersticijskim bolestima pluća ili neuromišićnim poremećajima.
Simptomi i znakovi kada treba hitno doktoru
Ako uz dispneju primijetite bilo koji od sljedećih simptoma, potrebna je hitna medicinska procjena:
- Kratak dah u potpunom mirovanju
- Bol ili pritisak u grudima
- Zbunjenost, konfuzija ili promjene u svjesnosti
- Mršavljenje bez jasnog razloga
- Noćno znojenje
- Zviždanje pri disanju, upotreba pomoćnih mišića (ramena, vrat)
- Zamor koji se brzo pogoršava
Kako se otkriva uzrok?
Dijagnostički proces uključuje:
- Fizički pregled i mjerenje zasićenosti kisikom
- Rendgen pluća ili CT toraksa
- EKG, ehokardiografiju
- Testove plućne funkcije (spirometriju)
- Laboratorijske nalaze (npr. hemoglobin, D-dimer, BNP)
Liječenje zavisi od uzroka
Terapija se određuje prema osnovnom uzroku – kod infekcija uključuje antibiotike, kod srčanih problema lijekove za srčanu insuficijenciju, a kod astme ili KOPB-a inhalatore i bronhodilatatore. Kod anksioznosti se preporučuju psihoterapija i, po potrebi, lijekovi.