Ovo je prva otkrivena veza između nekog neurotransmitera i simtoma autizma”, kaže Kerolin Robertson, koja je na postdoktorskim studijama na Institutu za istraživanje mozga u okviru MIT.
Uloga GABA neurotransmitera je da blokira moždane ćelije da reaguju na signale koje primaju iz spoljne sredine.
“GABA je odgovoran za signaliziranje neuronima da treba da se isključe”, objasnila je Robertson. “Obično ulazi u igru kada neka informacija koja se prenosi treba da se isključi ili filtrira”.
Naučnici su spekulisali da nedostatak GABA može biti uzrok hipersenzitivnosti, kakvu imaju pojedinci sa autizmom.
Hipersenzitivnost na spoljne nadražaje otežava ljudima da filtriraju željene zvukove i senzacije i zbog toga se osjećaju okruženim bukom i haosom. Na primjer, neka djeca sa autizmom mogu biti toliko osjetljiva na osjećaj bockanja džempera ili ambijentalne buke, da ne mogu da se koncentrišu na razgovor.
Za potrebe studije, istraživači su od grupe ispitanika koja je imala autizam i kontrolne grupe tražili da obave vizuelni zadatak koji je zahtjevao reakciju GABA neurotransmitera. Obavljanje zadatka oslanjalo se na sposobnost da se jedna slika zanemari, kako bi fokus bio na drugoj, u čemu su osobe sa autizmom pokazale slabije rezultate.
Dok su učesnici radili na zadatku, istraživači su mjerili aktivnost GABA u njihovim mozgovima. Među ispitanicima iz kontrolne grupe, oni sa višim nivoom tog neurotransmitera mogli su lakše da zanemare nepotrebnu sliku i fokusiraju se na zadatak, dok kod onih sa autizmom to nije bio slučaj, što je istraživače navelo na pomisao da kod njih “GABA ne radi svoj posao”.
“Nije da ljudi sa autizmom nemaju taj neurotransmiter. Nije čak ni u nižim koncentracijama. On samo ne utiče na vizuelnu percepciju”, kaže Robertson.
Istraživači kažu da ne znaju zašto je to tako, ali najavljuju još istraživanja na tu temu, kako bi vidjeli da li povećanjem aktivnosti neurotransmitera mogu ublažiti simptome autizma.
Otkriće je objavljeno u online izdanju stručnog časopisa “Current Biology”.
- See more at: http://vijesti.ba/clanak/290395/pronadena-vazna-razlika-u-mozgu-osoba-sa-autizmom#sthash.JjN9koL6.dpuf