Pšenica se smatra najvažnijom i najpoznatijom biljkom na svijetu jer ona i njeni proizvodi čine trećinu ishrane svjetske populacije. Ova biljka, koju zovu zrno života, vodi porijeklo iz jugozapadne Azije i od davnina se koristi kao hrana i lijek.
Pšenica sadrži sve neophodne vitamine, šećer, skrob i hormone. Bogata je kalijumom, što čini naše mišice jačim, a jača i srčani mišić. Hrom i litijum u zrnima, rijetki minerali pozitivno djeluju na nervni sistem i štite od stresa.
Veoma je zdrava i u vidu klica, koje se mogu jesti svježe ili ih možete sami pripremiti, a od nje se najšešće pravi hljeb.
Hljeb
Od zrna pšenice melje se brašno od kojeg se pravi hljeb koji je glavna vrsta hrane većine ljudi u svijetu. Hljeb se pravi od brašna raznih žitarica, ali je od pšeničnog najčešći.
Posebno je zdrav integralni hljeb od cijelog zrna pšenice. Integralni hljeb ima više vlakana, vitamina i minerala od bijelog hljeba i obogaćen je jodom i folnom kiselinom. Hljeb od cijelog zrna ima niski glikemijski indeks jer se sjemenke i žitarice nešto duže vare. Zato je ova vrsta hljeba dobar izbor za ručak, pogotovo ako jedete sendviče, jer će duže trajati osjećaj sitosti.
Pšenične klice
Pšenične klice, odnosno izdanci ove biljke, čija starost dostiže maksimalno dvije nedjelje, izuzetno su hranjive i zdrave. Jedan su od najstarijih i dokazanih čuvara zdravlja.
Klice su bogate enzimima, vlaknima i proteinima koji se brzo pretvaraju u energiju, vitaminima A, C, E, K i B grupe, ugljenim hidratima i bjelančevinama. Osim toga, bogate su kalcijumom, magnezijumom, gvožđem, cinkom i selenom, a ne sadrže holesterol.
Pšenične klice imaju antioksidantna svojstva, normalizuju metabolizam, te poboljšavaju krv i metabolizam.
Ljuske zrna su bogate vlaknima i imaju blagotvorno djelovanje na varenje i stimulaciju crijeva. Redovno konzumiranje proklijalih zrna pšenice može spriječiti razne bolesti, pomoći u održavanju optimalne ravnoteže crijevne mikroflore i uklanjanju toksina iz organizma. Ako se duže koriste, mogu pomoći poboljšati vid i imati pozitivan uticaj na zube, kosu, nokte i kožu.
Dobre su i za one koji žele smršaviti. Takođe regulišu, obnavljaju i stabilizuju pravilno funkcionisanje vitalnih funkcija tijela.
Ipak, treba znati da su pšenične klice prilično teška hrana za stomak, tako da ih je najbolje jesti ujutro. Ljudi sa bolestima gastrointestinalnog trakta prije upotrebe proklijale pšenice treba da konsultuju ljekara.
Sami proizvedite pšenične klice
Za proizvodnju klica ne treba mnogo preduslova. Dovoljni su malo dobre volje, staklena tegla, gaza i gumica za teglu. Oprana, puna zrna treba potopiti u čistu mlaku vodu, i to dva prsta zrna, tri prsta vode.
Ostavite da odstoje u tegli, zrna procijedite, a vodu bi trebalo popiti jer je puna minerala i vitamina. Teglu prekrijte gazom i učvrstite gumicom.
Dok klice ne narastu 1,5 do dva centimetra, ispirajte ih jednom do dva puta dnevno hladnom vodom. Moraju biti uvijek vlažne, ali ne mokre. Nekoliko sati prije upotrebe, klice stavite na sunce radi formiranja hlorofila.
Mogu se nekoliko dana čuvati u frižideru, zatvorene u plastičnoj posudi ili tegli. Ispirajte ih svakog dana hladnom vodom.
Mogu se jesti samo zrna ili stavljati u jela i salate, a mogu se i samljeti.
Pšenična trava
Pšenična trava koristi se dugo kroz istoriju. Ona je idealna i kompletna hrana jer je bogata vitaminima, mineralima, lipoidima, hormonima i hlorofilom. Hlorofil ima razna ljekovita svojstva: čisti i obnavlja ćelije, steriliše rane, prečišćava vodu od fluorina i drugih otrovnih supstanci.
Mlada trava raste od sedam do 10 dana kada je bogatija enzimima, mineralima i vitaminima koji su potrebni organizmu. Ona se cijedi posebnim sokovnicima za hladno cijeđenje sa malim brojem obrtaja i odmah pakuje i zamrzava kako bi se sačuvali svi dragocjeni sastojci svježeg soka.
Kako gajiti pšeničnu travu
Ovaj eliksir mladosti može se uzgajati u bilo koje godišnje doba na sobnoj temperaturi i uz malo sunčeve svjetlosti. U staklenu teglu treba staviti dva prsta pšenice, po mogućnosti organske, a zatim do vrha sipati vodu.
Umjesto poklopca gumicom vezati gazu i teglu ostaviti na sunčanoj strani 12 sati. Nakon toga, procijediti vodu i pšenicu ostaviti na sobnoj temperaturi da klija. Neophodno je ispirati zrna dva-tri puta dnevno kako bi ona dobila neophodnu vlagu i započela proces klijanja. Već nakon desetak dana može se očekivati formirana pšenična trava spremna za sokovnik.
Sok od pšenične trave
Sok od pšenične trave djeluje protiv svraba, uklanja bubuljice, liječi oboljenja usta, desni, ždrijela, sinusa, kao i organa za varenje i disanje.
Ogroman je izvor hlorofila (70 odsto), enzima, minerala, vitamina, aminokiselina. Hlorofil je biljna krv, koja je po svojoj molekularnoj građi slična ljudskoj krvi. Razlika je u tome što hlorofil sadrži atomsko jezgro magnezijuma, a hemoglobin atomsko jezgro gvožđa.
Hlorofil i bjelančevine daju hemoglobin od kojeg se sastoji 75 odsto naših ćelija. Zdrava krv i krvna slika su u direktnoj vezi sa zelenom biljnom hranom. Zeleni sok od žita sadrži veliku količinu rijetkog vitamina B17, vitamine A, C, E, K,B i veliku količinu enzima i aminokiselina.
Da bi se ovi sastojci uspješno sačuvali, iscijeđeni sok se mora što prije popiti. Ne smije se miješati metalnom kašikom, ni da dolazi u dodir sa metalom. Kada napravite sok, najbolje ga je popiti odmah, a ako vam ostane, trebate ga popiti najkasnije sutradan. Sok držite zatvoren u flaši i u frižideru da previše ne oksidira.
Kuvana pšenica
Kuvana pšenica sadrži mnoge vitamine i minerale, a zahvaljujući selenu veoma je važna za zdravlje srca i krvnih sudova. Može se koristiti za liječenje raznih bolesti, kao što su problemi sa želucem, hronični umor, problemi sa cirkulacijom i kožna oboljenja. Blagotvorno djeluje na crijeva i poboljšava probavu.
Razna istraživanja dokazala su da se redovnom upotrebom kuvane pšenice u ishrani smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2, a takođe reguliše težinu i efikasna je u uklanjanju masnih naslaga na stomaku.
Reguliše nivo holesterola i triglicerida u krvi i održava optimalan krvni pritisak, te sprečava mnoge upale u organizmu.
Ipak, usprkos brojnim ljekovitim svojstvima, treba znati da kuvana pšenica sadrži gluten i oni koji su alergični na gluten trebalo bi da je izbjegavaju.
Priprema kuvane pšenice
Prije kuvanja pšenice zrna treba oprati u nekoliko voda, potom staviti u posudu sa vodom i ostaviti da ključa oko 15 minuta. Nakon toga, treba poklopiti posudu i skloniti sa peći. Treba je umotati u vunenu krpu i ostaviti da odstoji preko noći. Može se jesti sa šlagom, orasima, suvim grožđem, šećerom u prahu ili medom, a mogu se napraviti i različita jela sa povrćem, sokom od paradajza i začinima.
Božićna pšenica
Božićna pšenica je jedan od najljepših prazničnih ukrasa, a simboliše plodnu nadolazeću godinu, dobre usjeve i novi život.
Rođenje Isusa Hrista je praznik koji se proslavlja sa porodicom u domu, kao i odlaskom na crkvena bogosluženja. Obavezno se pali kandilo i lomi se česnica. Ali, na stolu je uvijek i jedan od velikih simbola najradosnijeg hrišćanskog praznika - božićna pšenica.
U mnogim izvorima spominju se dva datuma kao pogodna za sijanje božićne pšenice - jedan je praznik Svetog Nikole 19. decembra, a drugi dan Svete Varvare 17. decembra. Bez obzira na to da li se odlučite da posijete žito na jedan ili drugi praznik, važno je da do Božića žito bude bujno i zeleno.
(Cuvajzdravlje.ba)