Redovno razgovaranje roditelja s njihovom bebom moglo bi znatno pridonijeti oblikovanju strukture djetetova mozga dok se taj organ razvija, pokazalo je novo istraživanje britanskih znanstvenika.
Studija koju su proveli istraživači s britanskog Univerziteta East Anglia pokazala je da se čini kako su neuroni u sasvim male djece kojoj se redovno govori učinkovitiji, prenosi Science Alert.
Naime, skeniranjem se otkrilo da područja mozga zadužena za obradu govora i jezika, složenih funkcija koje uključuju nekoliko dijelova moždanog korteksa, sadrže veću koncentraciju mijelina. To je mekana bijela višeslojna ovojnica sastavljena od lipida i bjelančevina koja obavija neurone i omogućuje im brže i učinkovitije slanje poruka.
Ne zna se je li upravo dodatni mijelin zaslužan za jezične sposobnosti dvoipolgodišnjaka, no znanstvenici vjeruju da bi mogao biti od velikog značaja. Kažu da mijelin omotan oko neurona podsjeća na ljepljivu traku postavljenu na cijev s rupama. Pomaže neuronu da primi više signala na putu od tačke A do tačke B, jačajući pritom vezu s ostalim neuronima.
Premda znanstvenici moraju dodatno proučiti spomenute procese, poruka roditeljima i ostalim skrbnicima djece je jasna – razgovarajte sa svojom bebom, svojim sasvim malim ili nešto starijim djetetom, razgovarajte”, poručuje John Spencer, kognitivni psiholog sa Univerziteta East Anglia.
“Osim što vas dijete sluša i čuje, ono što govorite utječe na njegov mozak i tako ga oblikuje.”
Poruka je jednostavna, no u sklopu studije se pokazalo da više govora i razgovora s djetetom nije baš uvijek potaknulo veću učinkovitost neurona u njegovu mozgu. Stoga su znanstvenici odlučili tri dana na 140 sasvim male djece i dojenčadi postaviti mini uređaje za snimanje da bi kroz hiljade sati audiozapisa čuli ono što su djeca svakodnevno slušala.
Potom su nešto više od polovice djece podvrgnuli magnetskoj rezonanciji dok su spavala. Pokazalo se da je među šestomjesečnom dojenčadi veća količina izgovorenog na dnevnoj bazi bila povezana s manjom mijelinizacijom, što je rezultat suprotan od onoga otkrivenog u dvije godine starije djece.
Razvoj djetetova mozga prolazi kroz razne faze
Premda je za znanstvenike rezultat bio neočekivan, prof. Spencer je pojasnio da razvoj bebina mozga prirodno prolazi kroz više faza. Ponekad je njihov mozak zauzet izgradnjom novih stanica, dok je drugi put zauzet pročišćavanjem stanica koje je već izgradio.
Čini se da je u prvih nekoliko godina najznačajniji upravo rast ovoga važnog organa, pa tako do druge godine djetetov mozak dosegne 80 posto volumena mozga odraslog čovjeka.
“Podaci ukazuju na to da je govoriti djetetu jednako važno kada ono ima šest mjeseci kao i starijem djetetu u dobi od 30 mjeseci. No taj govor drukčije utječe na dječji mozak jer je on u drukčijem stanju”, piše Spencer u članku nedavno objavljenom u časopisu The Conversation.
Premda se o tomu zasad samo može nagađati, stručnjaci kažu kako je moguće da, ako je šestomjesečna beba jako često izložena obraćanju i govoru roditelja, to može odgoditi mijelinizaciju, ali istodobno potaknuti rast mozga.
Izloženost djeteta govoru važna za vokabular i jezičnu obradu
Saloni Krishnan, znanstvenica specijalizirana za razvojno kognitivnu neuroznanost koja nije sudjelovala u studiji, za Guardian je kazala da treba provesti dodatna istraživanja kako bi se bolje shvatila uloga mijelina u učenju.
“Još nije u potpunosti jasno je li veća mijelinizacija u tim područjima mozga važna za budući jezični ili kognitivni razvoj ili je to stabilan obrazac tijekom djetinjstva”, kaže ona. Ipak, mnoge su studije pokazale da je izloženost djeteta govoru i jeziku važna za njegovu buduću jezičnu obradu, za vokabular, gramatiku i verbalno zaključivanje.
Samo nekoliko sati nakon rođenja bebin mozak pokazuje znakove koji upućuju na to da već uči jezične glasove, a takozvani baby talk dugoročno je povezan i s poboljšanim jezičnim vještinama. Štoviše, prethodne su studije otkrile da je i u djece u dobi od četiri do šest godina koja više razgovaraju s odraslima uočena veća mijelinizacija u područjima mozga povezanim s jezikom.
Istraživači ističu da treba provesti više istraživanja kako bi se bolje shvatilo na koji način takve strukturne promjene u jednom trenutku utječu na učenje jezika.
U svakom slučaju, svi poručuju jedno: djeca upijaju puno više onoga što izgovorite nego što vi mislite. Studija je objavljena u stručnome časopisu The Journal of Neuroscience.
Čuvajzdravlje.ba