Ovisno o trajanju izlaganja, štetni uticaj aerozagađenja na zdravlje ljudi može se grupirati u dvije glavne skupine i to u akutne efekte, koji se naglo razvijaju kada koncentracije atmosferskih onečišćenja i znatno porastu usljed nepovoljnih meteoroloških uvjeta ili usljed industrijskih incidenata te hronične efekte koji se razvijaju kao posljedica svakodnevnog izlaganja kombinaciji niskih koncentracija atmosferskih onečišćenja.
U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH ističu da djelovanje aerozagađenja na stanovništvo može biti direktno i indirektno.
Aerozagađenje direktno oštećuje i pogoršava zdravlje ljudi, dok se njegovo indirektno djelovanje ispoljava putem štetnog uticaja na domaće životinje, vegetaciju, materijalna i kulturna dobra.
Ono predstavlja koncentraciju štetnih materija preko tolerantne granice (maksimalno dozvoljene koncentracije – MDK), međutim, ova će koncentracija ovisiti ne samo o intenzitetu izvora zagađivanja, nego i od lokalnih uvjeta u pogledu zračnih strujanja, padavina, konfiguracije terena itd., piše Zdraviji.
"Akutni efekti se brzo manifestuju, a hronični postaju vidljivi tek nakon dužeg perioda kontinuiranog izlaganja djejstvu zagađivača, pa su time i teže uočljivi. Kod ljudi aerozagađenje najčešće izaziva nadražaj i upalu dišnih puteva - akutni bronhitis koji prati otežano disanje i kašalj, što je naročito opasno za djecu i hronične bolesnike (srčani i plućni bolesnici, bolesnici s visokim krvnim pritiskom, oni koji su preboljeli srčani infarkt, moždani udar i sl.)", ističe specijalista za higijenu i zdravstvenu ekologiju dr.
Aida Vilić- Švraka iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Prema njenim riječima dugotrajno zagađenje zraka može dovesti do razvoja hroničnog bronhitisa, astme, emfizema pa i raka pluća.
"Smog ili toksična magla ima najštetniji uticaj na zdravlje ljudi. Predstavlja mješavinu dima i sumaglice. To su kompleksi gasova zagađivača i aerosola koji izazivaju jaku iritaciju sluzokoža. Onečišćivači zraka često izazivaju slične efekte. Sumpordioksid i formaldehid uzrokuju iritaciju očiju, nosa i grla i povećavaju otpornost prolazu vazduha u gornjem dijelu dišnog sistema. Azotni oksid i ugljenmonoksid umanjuju sposobnost hemoglobina da prenosi kiseonik, čime se dodatno pogoršava zdravstveno stanje srčanih i ostalih hroničnih bolesnika", navodi dr. Vilić- Švraka.
Također naglašava da je u vrijeme epizoda povećane zagađenosti zraka potrebno ograničiti kretanje djece, hroničnih bolesnika, pa i zdravih ljudi na otvorenom prostoru.
Preporučuje da, ukoliko je nemoguće izbjeći kretanje na otvorenom, poželjno je šalom pokriti usta i nos da bi se bar djelimično ublažio štetni uticaj lebdećih čestica i čađi čija je koncentracija visoka u vrijeme povećane zagađenosti zraka.
"Potrebno je konzumirati što više svježeg voća i povrća, kao i toplih napitaka (čaj, kakao i sl.). Djeci i hroničnim bolesnicima se preporučuje odlazak na planinu ili more u vrijeme epizoda povećane zagađenosti zraka. U slučaju da osjete pogoršanje zdravlja, hronični bolesnici moraju biti pod stalnom kontrolom ljekara", ističe dr. Vilić- Švraka.