Vježbanje, poput većine stvari u životu, za većinu ljudi dobro je kad je umjereno, dok previše vježbanja može naškoditi srcu, upozoravaju stručnjaci Američkog udruženja za zdravlje srca.
Udruženje podstiče na redovno vježbanje, ali u smjernicama objavljenima u časopisu Circulation upozorava na opasnosti ekstremnih sportova koji testiraju izdržljivost i na pokušaje osoba koje žive sjedjelačkim životom da se prebrzo vrate u formu.
"Na mnogo načina vježbanje je poput lijekova. Poput lijekova, i vježbanje prate indikacije i kontraindikacije. A moguće je i predoziranje kao i premala doza", kaže autor smjernica Barry A. Franklin, direktor preventivne kardiologije i kardijalne rehabilitacije u Beaumont Healthu u Michiganu.
U većini slučajeva kod Amerikanaca se uočava premala doza, dodaje Franklin, ali postoje i problemi s predoziranjem.
Studije kojima su obuhvaćeni sportisti koji se bave aktivnostima koje dovedu do ruba njihovu izdržljivost pokazuju da takvo vježbanje može ostaviti ožiljke na srčanom mišiću, izazvati poremećaje ritma srca i rezultirati nakupljanjem koronarnog kalcijuma, što može pridonijeti aterosklerozi, kaže Franklin.
"Sve se više ljudi bavi ekstremnim sportovima zbog toga što misle da je, ako je malo vježbanja dobro, više još bolje. Ali to ne mora biti nužno tako", kaže on.
Rizicima oštećenja srca nisu izloženi samo oni koji vježbaju do granice izdržljivosti.
"Najveći je rizik za ljude koji su godinama neaktivni poput onih koji su trčali prije 40 godina i to žele učiniti opet, trčeći po svojoj četvrti. Glavna poruka svima koji su u srednjoj životnoj dobi ili stariji je da treba da počnu s hodanjem, a ne s trčanjem", kaže Franklin.
"Započnite lagano, pređite četiri do pet kilometara za sat vremena. Nakon toga možete preći na sedam ili osam kilometara na sat ili, ako vježbate na pokretnoj traci, možete povećati opterećenje pod uslovom da nemate simptome. Ali, ako vam se pojave bolovi ili nelagoda bilo gdje iznad struka moglo bi se raditi o angini koja je povezana sa začepljenjem jedne ili više krvnih žila", kaže Franklin. Ljudi koji počinju vježbati trebalo bi da se savjetuju sa svojim ljekarima ako osjete bol u lijevoj ruci, vratu ili čeljusti te ako im neuobičajeno nedostaje vazduha, osjećaju slabost ili lupanje srca.
"To su sve znaci da nešto možda nije u redu", kaže Franklin, dodajući da većina ljudi koji pretrpe srčani udar ili zastoj rada srca ima neke simptome u sedmicama koje su prethodile i ignorišu ih.
Nakon analize više od 300 istraživanja Franklinov tim zaključio je da fizički aktivne osobe poput onih koje redovno hodaju imaju 50 posto manji rizike za srčani udar ili srčani zastoj. Sa druge strane, rizik od tih stanja koji je kod trkača na duge staze nizak s vremenom raste, prenosi 24sata.hr.
Važan je zaključak da je redovno vježbanje od tridesetak minuta dnevno pet dana u sedmici korisno, kaže dr Annapoorna Kini iz bolnice Mount Sinai u Njujorku koja nije bila uključena u istraživanje.
Kini savjetuje ljude koji razmišljaju o vježbanju da izaberu nešto u čemu će uživati poput vožnje bicikla, hodanja na pokretnoj traci, ili plesa.
"To mora biti nešto što će vas radovati. I što ste stariji, morate uložiti više truda u vježbanje pod opterećenjem. Nakon 40. počinjete gubiti mišićnu masu", kaže ona.
Čuvajzdravlje.ba