Bolovi u prsima nisu jedini pokazatelj srčanih bolesti, a zabrinjavajuće je to koliko puno ljudi nije u potpunosti svjesno malih podmuklih znakova koji bi mogli ukazivati na kardiovaskularne probleme.
Premda više od polovice ljudi koji dožive srčani udar osjete nelagodu u prsima, do trećine njih, a osobito žena, uopće nema nikakve simptome u prsima, ali im se mogu javiti neuobičajeni i suptilniji simptomi.
Bez pravilnog funkcioniranja srca ni ostatak tijela ne može optimalno raditi, pa obratite pažnju na znakove koje ne smijete ignorirati i potrudite se općenito učiniti nešto za zdravlje svog srca, piše tportal.
Naticanje donjih ekstremiteta
Naticanje donjih dijelova nogu, posebno gležnjeva i stopala, može ukazivati na probleme sa srcem. Ovo stanje poznato je i kao edem. Izgubi li srce sposobnost pumpanja krvi u ostatak tijela, zbog oslabljenih srčanih mišića ili oštećenja srčanog tkiva od tihog srčanog udara, protok krvi može se usporiti i vratiti u noge, što dovodi do oteklina.
Kratak dah
Spomenuto je da dosta ljudi osjeća bolove u prsima kad se bore sa srčanim problemima. To se može dogoditi svima, ali najčešće je kod osoba koje boluju od dijabetesa. Umjesto toga, može se javiti i problem s disanjem. Budući da dijabetes utječe i otupljuje živčane senzacije, dijabetičari s ozbiljnim srčanim problemima možda nikad neće osjetiti simptome boli u prsima. To je razlog zašto se otežano disanje ne treba zanemarivati, pogotovo ako je to nova pojava.
Umor
Osjećaj umora zbog kojeg vam je teško i jednostavno rukovanje nečim mogao bi biti još jedan suptilan znak problema sa srcem, osobito ako za njega nema nekog objašnjenja. Ako su simptomi umora akutni ili bez bilo kakvog osnovnog uzroka koji možemo prepoznati, ne biste trebali oklijevati zatražiti savjet liječnika.
Neobjašnjivi bolovi u gornjem dijelu leđa, lijevom ramenu ili ruci
Ove znakove nikako ne treba zanemarivati jer mogu ukazivati na srčani zastoj ili predstojeći srčani udar. Simptom boli u leđima česti su kod žena i ponekad su jedini simptom. Ovo je osobito izraženo kad je bol slučajna, odnosno kad znate da nema nekog povoda, poput pojačanog naprezanja tijekom vježbanja.
Paptilacije koje dolaze niotkuda
Paptilacije su osjećaj preskakanja srca, a vrijeme u kojem se pojavljuju jednako je važno kao sam simptom. Imajte na umu to da vježbanje, kofein i anksioznost mogu uzrokovati ubrzani puls, ali ako sjedite ili ste u nekom drugom opuštenom stanju, a srce vam počne ubrzavati, to može biti znak da nešto nije u redu. Ošamućenost i vrtoglavica također mogu biti simptomi.
Bol u čeljusti
Kardiovaskularni problemi mogu se očitovati i kao nelagoda u čeljusti. Živci koji nadražuju srce i preuzimaju osjećaj boli isti su oni koji preuzimaju taj osjećaj za ortopedske, gastrointestalne i stomatološke probleme. Ljudi koji imaju problema sa srcem često se žale na bol u čeljusti.
Što učiniti ako imate neki od ovih simptoma?
Za bilo koji od ovih simptoma najbolje je potražiti liječničku pomoć, a ako sumnjate na srčani udar, zovite hitnu pomoć.
Liječnik će vam prvo postaviti pitanja o vašim životnim navikama i ponašanju kako bi mogao procijeniti vaše čimbenike rizika. Na temelju vaših odgovora odbacit će rizik ili vas uputiti na detaljnije pretrage kardiologu.
Međutim i bez odlaska liječniku postoje stvari o kojima sami možete povesti računa.
Prije svega, važno je paziti na krvni tlak. Normalni raspon je 120/80 ili ispod toga. Visoki srčani tlak glavni je čimbenik rizika za srčani i moždani udar. Pažljiva prehrana, vježbanje i upravljanje stresom ključne su komponente snižavanja krvnog tlaka.
Važnu ulogu igra i kolesterol. Za odrasle bi ukupni kolesterol trebao biti oko 200 ili niži. LDL kolesterol, poznat i kao loš, trebao bi biti niži od 100, a HDL ili dobar kolesterol trebao bi biti oko 40 ili više za muškarce i 50 ili više za žene.
Visoki kolesterol doprinosi stvaranju plaka koji može začepiti arterije i dovesti do srčanih bolesti ili moždanog udara. Kontroliranjem kolesterola povećavamo arterijama šansu izbjegavanja začepljenja, a njime se najčešće upravlja promjenama u prehrani koje uključuju povećanje unosa povrća, cjelovitih žitarica, voća i zdravih masti, kao i smanjivanjem unosa zasićenih masti.
Konačno, potrudite se koliko god je moguće održavati fizičku aktivnost. Aktivan život jedan je od najvećih darova koje možete pokloniti sebi i onima koje volite jer svakodnevna tjelesna aktivnost povećava duljinu i kvalitetu života, prenosi tportal.
(Cuvajzdravlje.ba)