Zdravlje

Sve veća opasnost: Pretjerana upotreba antibiotika bit će odgovorna za mnoge smrti

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Pharmacist or doctor hand holding pack of antibiotic capsule pills and giving patient or people. Antibiotic drug overuse. Antimicrobial drug resistance. Community pharmacist. Drugstore background.

Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu učinkovitost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050., upozorio je u četvrtak evropski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

“Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zloupotrebom antimikrobnih lijekova, što otežava učinkovito liječenje infekcija”, rekao je u saopćenju WHO Europe, koje uključuje 53 zemlje i proteže se do centralne Azije.

“Sve zemlje u našoj regiji imaju propise koji štite od zlouporabe antibiotika … Provedba tih propisa riješila bi većinu problema zloupotrebe antibiotika”, istaknuo je Robb Butler, voditelj odjela za zarazne bolesti.

UN-ova organizacija procjenjuje da bi, bez hitne intervencije, antibiotska rezistencija mogla uzrokovati do 10 miliona smrti godišnje do 2050.

Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Evropi i srednjoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto).

“Ta je situacija zabrinjavajuća, jer su ti simptomi često uzrokovani virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju”, kaže se u saopćenju.

Glavni izvor zabrinutosti zdravstvenih vlasti su liječnički recepti.

Po izvještaju, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta.

U nekim zemljama, više od 40 posto antibiotika dobiveno je bez ljekarskog mišljenja što je pet puta više od prosjeka u EU iz studije provedene 2022.

Za WHO, pogoršanje ekonomske nejednakosti još je jedna opasnost jer su najmanje obrazovani ljudi i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse.

Ovo posljednje “jasno pokazuje potrebu za obrazovanjem i podizanjem svijesti”, istaknuo je Butler.

On ističe da je jedan od problema i nezavršavanje terapije antibioticima kako bi se sačuvali za drugi put ili dijeljenje tih lijekova s bolesnim rođacima ili susjedima.

(Cuvajzdravlje.ba / Hina)

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba