"Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode" prva je globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati su važni za shvatanje utjecaja plastičnog zagađenja te potvrđuju hitnost djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosisteme, ističe WWF.
Analiza provedena na australskom Univerzitetu u Newcastleu navodi da svaka osoba sedmično unese oko 2.000 komadića plastike, na mjesečnom nivotu to doseže 21 gram, a godišnje konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.
Generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini naglašava da to otkriće treba probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje jer plastika devastira okeane, vodene tokove i mora, što pogubno djeluje na cijeli ekosistem.
U saopćenju se navodi da je voda najveći izvor plastike koja se unosi u tijelo, kako flaširana tako i ona iz česme, pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije nego Evrope i Indonezije.
Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, so i pivo, ističe se.
Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, ne smijemo proizvoditi milione tona plastičnih proizvoda koji završavaju u okolišu. Moramo potaknuti vlade, korporacije i potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum o borbi protiv plastičnog zagađenja, ističe WWF.
Raniji podaci pokazuju da se zbog onečišćenja više od 270 vrsta divljih životinja zapliće u plastični otpad u svojim staništima, dok više od 240 vrsta unosi plastiku u svoje organizme.
Očekuje se povećanje ukupne emisije ugljen-dioksida iz životnog ciklusa plastike za 50 posto, što će se do 2030. utrostručiti zbog spaljivanja plastike kao često korištene, ali pogrešne metode upravljanja otpadom.
Osam miliiona tona plastike svake godine završi u morima i okeanima, a moguće je da će dodatnih 104 miliona metričkih tona plastike dospjeti u ekosisteme.
Od 2002. godine proizvedeno je plastike koliko u svim prethodnim godinama, a od toga je trećina završila u prirodi, upozorava se u saopćenju.
Čuvajzdravlje.ba / FENA