Kakao se uglavnom konzumira zbog opojnog mirisa i ukusa, ali većina nas ne razmišlja o njegovim drugim, pravim vrijednostima. Sve veći broj istraživača usmjerenih na ovaj egzotični plod biljke kakaovca (Theobroma cacao), otkriva i druge korisne vrijednosti. Zahvaljujući obilju različitih sastojaka, ispostavilo se da je djelotvoran na više "polja".
Flavonoli, podgrupa flavonoida, posebno su zanimljivi savremenoj medicini. Istraživanja pokazuju da se kod ispitanika koji su pili kakao sa visokim nivoom flavonola značajno smanjio krvni pritisak i za 47 posto poboljšala funkcija krvnih sudova. Profesor dr Karl Kin na Dejvis univerzitetu u Kaliforniji, član međunarodnog istraživačkog tima, naglasio je da su pritom isključena sva neželjena dejstva.
Istovremeno, flavonoli kao antioksidansi imaju sposobnost da neutrališu aktivnost slobodnih radikala, čija produkcija tokom metaboličkih procesa u organizmu oštećuje različite komponente ćelija, uključujući i DNK, što dovodi do starenja i nastanka različitih degenerativnih bolesti.
Istraživanja govore i da su izuzetno djelotvorni za očuvanje zdrave kože. Redovnim konzumiranjem kakaoa povećava se otpornost kože na štetno ultraviolentno zračenje, čime se odlaže pojava iritacije i crvenila, bora i pigmentacije. Stimuliše se i mikrocirkulacija, što omogućava bolje snabdjevanje hranljivim sastojcima i kiseonikom, pa se povećava gustina derma - srednjeg sloja kože koji daje elastičnost i zategnutost. Povećava se i hidriranost i sprječava gubitak vode.
Holandski i njemački naučnici su u tromjesečnom istraživanju dokazali da je koža žena, koje su svakodnevno ispijale šolju vrućeg kakaoa, postala nježnija, hidriranija i manje osjetljiva na djelovanje sunca. Dokazali su i ono što su znali još Asteci. Kakao podstiče mozak na stvaranje endorfina što dovodi do opuštanja, otklanjanja stresa i bola. On stimuliše i lučenje dopamina i serotonina koji podižu nivo raspoloženja, zbog čega ljudi skloni depresiji tamane ogromne količine čokolade. U svakom slučaju, kakao je izvor mentalnog zdravlja i dobrog raspoloženja, a za razliku od sintetičkih lijekova nema neželjenih dejstava.
Ni Britanci nisu ostali imuni na izazov provjere zdravstvene djelotvornosti kakaoa. Ustanovili su da svakodnevni unos šolje kakaoa sprječava nastanak krvnih ugrušaka, odnosno trombova, koji ukoliko stignu do srca ili mozga mogu da izazovu infarkt ili šlag. Dokazano je i da se svakodnevnim konzumiranjem 22 grama kakao praha, značajno smanjuje taloženje lošeg holesterola na zidovima krvnih sudova. Zato, kakao prah treba konzumirati bez ikakve griže savjesti.
Polifenoli su još jedna vrsta sastojka u kakaou, koji imaju važnu ulogu u očuvanja zdravlja, jer kao antioksidansi čuvaju kardiovaskularni sistem i utiču na snižavanje visokog krvnog pritiska. Da bi sačuvali polifenole u čokoladi, pojedini proizvođači biraju kvalitetna kakao zrna.
Prilikom proizvodnje skraćuje se vrijeme fermentacije, da bi se smanjio gubitak polifenola. Zato je važno da na deklaraciji provjerite kakvu čokoladu jedete. Po pravilu, štangla ovog slatkiša od tridesetak grama trebalo bi da ima 300 miligrama polifenola. Iako ovog sastojka ima i u voću, povrću, čajevima i vinu, stručnjaci kažu da je efekat djelovanja ubjedljivo najjači iz kakaoa. Zato, nemojte da se dvoumite.
Želja za čokoladom
Više od 40 odsto žena svakodnevno osjeća potrebu za čokoladom, jer posle ovulacije opada nivo serotonina, zbog čega se javljaju promjenljivo raspoloženje i razdražljivost. Prilikom konzumiranja ovog slatkiša oslobađaju se endorfini, koji ne samo da djeluju opuštajuće, već doprinose i mladolikom izgledu.
Teobromin
Kakao sadrži stimulans teobromin, alkaloid koji pripada porodici kofeina. Značajan je, jer stimuliše centralni nervni sistem i srce, širi krvne sudove i predstavlja diuretik. Ekstrahuje se iz ljuske sjemena kakaoa, dok se iz jezgra, poslije fermentacije i prženja dobija kakao ulje i kakao u prahu.
(NN)