Lijek za 'tihog ubicu': Evo koja prehrana snižava krvni pritisak

Da je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih na svijetu, odavno je poznato, a novo istraživanje potvrdilo je i ono na što ljekari već dugo sumnjaju - ovaj stil prehrane ima velike dobrobiti na kardiovaskularni sistem.

Početkom oktobra objavljeno je istraživanje u kojem je učestvovao tim iskusnih naučnika sa Univerziteta u Palermu, Univerziteta Kore u Enni i Instituta za neuronauku CNR, King's Collegea iz Londona te Univerziteta u Liverpoolu.

Nakon desetogodišnje analize povezanosti između pridržavanja mediteranske prehrane i učestalosti zatajenja srca kod muškaraca i žena, naučnici su došli do zanimljivog zaključka.

'Mediteranska prehrana u evropskim zemljama povezana je s nižim rizikom od hipertenzije, posebno kod žena. Dakle, dokazano je, mediteranska prehrana više je nego dobra za zdravlje srca', pojasnili su naučnici.

Velik broj istraživanja odavno je dokazao da je mediteranska prehrana najzdravija na planetu, a takvom je čini obilje vlakana, proteina i sezonskih namirnica.

Hipertenzija, poznata i kao povišen krvni pritisak, stanje je u kojem krvni pritisak u arterijama traje duže vrijeme na visokim vrijednostima. Krvni pritisak je sila koju krv vrši na zidove arterija dok prolazi kroz njih. Normalan krvni pritisak je obično oko 120/80 mmHg, dok je kod hipertenzije pritisak u pravilu iznad 140/90 mmHg.

Hipertenzija može biti opasna jer dugotrajno visok pritisak može oštetiti krvne žile, srce i druge organe, što povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su srčani udar, moždani udar, zatajenje srca i bolesti bubrega. Često se naziva 'tihi ubica' jer mnogi ljudi ne osjećaju nikakve simptome, ali šteta se postepeno događa.

Još ranije je dokazano da se ovakvom prehranom može poboljšati kognitivne funkcije, lakše kontrolisati težinu, ojačati imunitet te poboljšati probavu, dok je o njenom utjecaju na rad srca već objavljeni niz radova koji pokazuju pozitivne učinke.

Riba, maslinovo ulje, orašasati plodovi...

Temelji se na bijeloj ribi, obilju voća, povrća i orašastih plodova, ali i na smanjenoj konzumaciji crvenog mesa. Uz to, "tajni" sastojak mediteranske prehrane, koji ima ogromne dobrobiti za čitav organizam, jest i maslinovo ulje, a upravo njega istaknuo je i ovaj tim stručnjaka.

Naime, napomenuli su kako je za zdravlje kardiovaskularnog sistema vrlo bitan unos zdravih masnoća. Osim maslinovog ulja, preporučuju omega-3 i omega-6 masne kiseline, prisutne u ribi i orašastim plodovima.

'Ovi lipidi posebno su korisni jer pospješuju protok krvi i poboljšavaju cirkulaciju, čime postaju saveznici zdravlja srca', kažu naučnici i dodaju:

'Mediteranska prehrana ima protuupalne i antioksidativne učinke koji mogu smanjiti upale, oksidativni stres i endotelnu disfunkciju, što su temeljne komplikacije koje vode do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i srčane insuficijencije.'

Kako se hraniti mediteranskim stilom prehrane?

Ako niste sigurni kako mediteransku prehranu uvrstiti na svoj jelovnik, krenite od povećanog unosa ribe, mahunarki i povrća poput salate, špinata i blitve, a laganije obroke, poput doručka ili užine, obogatite voćem i orašastim plodovima.

O specifičnostima ovog tipa prehrane prošle godine smo razgovarali i sa stručnjakinjom dr.sc. Jelenom Ivanišević, koja je za tportal rekla:

'Radi se o prehrani koja se temelji na visokom unosu namirnica biljnog porijekla, na maslinovom ulju kao temeljnoj masnoći te na niskom unosu hrane životinjskog porijekla. Želimo li je približiti savremenim prehrambenim praksama, mogli bismo reći da je bliska fleksitarijanizmu, načinu prehrane koji ne isključuje meso, ribu i mliječne proizvode, ali ih značajno reducira. Ovakvim prehrambenim izborom činimo svojevrstan povratak nekadašnjim običajima, kada je meso bilo na jelovniku tek jednom ili dva puta sedmično', pojasnila je dr. sc. Ivanišević pa napomenula na što valja obratiti pozornost:

'Osim samog izbora namirnica, naglašena je sezonalnost prehrane, dakle jelovnici koji prate godišnji ritam prirode, te je istaknuta važnost lokalne proizvodnje i potrošnje hrane. Mediteranska prehrana ne pripada rigidnim prehrambenim režimima, ona dopušta jedenje svih grupa namirnica u svim kombinacijama, ali uvijek u umjerenim količinama. Hrana jest i treba biti izvor užitka, ali bez pretjerivanja. Uz sve spomenuto, važan je dio ove prehrane umjerena konzumacija vina, kao prirodnog izvora antioksidanta, te fizička aktivnost i boravak na otvorenom.'