Osoba može zaboraviti ko je i gdje se nalazi, a epizoda traje nekoliko sati do više dana.
Ovaj poremećaj nastaje kao reakcija na intenzivan psihički stres ili traumu. Zanimljivo je da i svakodnevni podražaji poput pranja kose, prisustva vode na tjemenu ili mirisa šampona mogu kod ranjivih osoba izazvati disocijativnu epizodu.
Emocionalni stres
Studija iz British Journal of Psychiatry (1991) navodi da senzorni podražaji mogu djelovati kao okidači kod psihički osjetljivih osoba.
Dr. Richard J. Loewenstein, stručnjak za disocijativne poremećaje, ističe da je psihogena fuga odbrambeni mehanizam mozga za izbjegavanje emocionalne boli, koji se može pojaviti naglo i bez najave.
Liječenje psihogene fuge temelji se na psihoterapiji, najčešće kognitivno-bihevioralnoj terapiji i traumatski usmjerenim metodama, uz podršku lijekovima za ublažavanje anksioznosti i depresije ako su prisutni.
Cilj terapije je integracija fragmentiranog identiteta i obrada okidača koji su doveli do epizode.