Ovo su navike apsolutno briljantnih ljudi, da li se prepoznajete u njima?

Briljantni ljudi imaju određene navike po kojima se odvajaju od „običnih“ ljudi.

NE GOVORE O SVOJOJ INTELIGENCIJI

Tako je – najbriljantniji ljudi se često ne hvale koliko su pametni. Ovi pojedinci imaju mnogo važnije stvari na umu i ne moraju se oslanjati na tuđu potvrdu.

Umesto toga, oni uče nove stvari.

UČE PUTEM IMITACIJE

Briljantni ljudi uče posmatrajući druge i otkrivajući šta najbolje funkcioniše.

Sa analitičkim umom i jakim vještinama pažnje, oni proučavaju različite metode koje su razvili drugi i oponašaju ove prakse za svoje najkorisnije rezultate.

POKUŠAVAJU DA SAMI SVE SHVATE

Većinu vremena, briljantne umove privlače izazovi i rješavanje problema. Oni više vole da sami shvate stvari prije nego što traže pomoć od drugih.

To je zato što, kroz proces istraživanja, razmišljanja i guranja kroz frustraciju, pojedinci grade istrajnost, samopouzdanje i veštine kritičkog mišljenja koje im mogu pomoći u budućim situacijama.

UVIJEK ŽEDNI NOVOG ZNANJA

Aristotel, jedan od najuticajnijih filozofa, napisao je: „Što više znaš, više shvataš da ne znaš“. Najbriljantniji ljudi uvijek teže da prošire svoj um, znaju da uvijek ima šta novo da se nauči.

NE HVALE SE ONIM ŠTO ZNAJU

Briljantnost nije u korelaciji sa arogancijom. Većinu vremena, ovi pojedinci svoje znanje drže za sebe i vagaju kada je njihova perspektiva poželjna, ali nikada to neće preći u hvalisanje.

Ovi pojedinci ne misle da znaju sve. U stvari, uprkos svojoj briljantnosti, često vjeruju da ne znaju dovoljno. Kao što je Sokrat, još jedan poznati filozof, sam rekao: „Sve što znam je da ništa ne znam.

POSTAVLJAJU MNOGO PITANJA

Sa urođenim osećajem radoznalosti, briljantni umovi često imaju bezbrojna pitanja. Zapravo, najbriljantniji mislioci nisu oni koji nose sve odgovore, već sva pitanja. To je zato što su ovi ljudi svesni svojih ograničenja i ne plaše se da uče od drugih.

Postavljanjem pitanja koja izazivaju razmišljanje, ovi pojedinci podstiču diskusiju i istražuju teme iz dublje perspektive, piše Krstarica.

NE BAVE SE POSTUPCIMA DRUGIH

Zbog svoje visoke emocionalne inteligencije, briljantni mislioci su previše zauzeti istraživanjem svojih inovativnih poduhvata da bi ih ometali postupci i ponašanja drugih.

To je zato što svoju nepodeljenu pažnju posvećuju svom poslu i učenju, i nemaju vremena ni energije da dopuštaju da se pomjeraju prema onome što drugi govore ili rade.

RAZMIŠLJAJU PRIJE NEGO ŠTO URADE

Oprezni i promišljeni mislioci, zaista briljantni ljudi temeljno razmatraju probleme prije nego što nešto preduzmu njihovo rješavanje. To je zato što žele da osiguraju da u potpunosti razumiju elemente situacije kako bi mogli da donesu jasnu i savjesnu odluku.

NE PLAŠE SE NEUSPJEHA

Posljednja stvar čega se briljantni ljudi plaše je neuspjeh. To je zato što razumiju da je neuspjeh dio života i da postoji bezbroj lekcija koje se mogu naučiti iz neuspjeha. Najkorisnija stvar koju možete da uradite kada doživite neuspjeh je da izvučete lekciju iz tog iskustva i iskoristite je da se pokrenete ka svojim novim ciljevima

NE KORISTE VELIKE RIJEČI

Samo oni koji sumnjaju u sebe imaju naročit nastup da bi izgledali pametni. Zaista briljantni ljudi ne osjećaju potrebu da nekome dokazuju svoju vrijednost. Oni znaju ko su i gdje stoje, a svoju želju za traženjem znanja da koriste kao putokaz za život. Uobičajena pretpostavka povezana sa briljantnošću je da imate ekspanzivan riječnik. Iako je ovo možda tačno, briljantni ljudi ne pokušavaju da trljaju svoju inteligenciju u lica drugih koristeći pretjerane riječi da opisuju stvari. Umjesto toga, njihov cilj je da koriste najjednostavnije i najtačnije termine da objasne informacije na sažet način koji drugi mogu lako da razumiju.