Dan podrške osobama sa epilepsijom: Kako pomoći u slučaju napda?

Ljubičasti dan je dan pružanja podrške osobama s epilepsijom. Obilježava se 26. marta na svim kontinentima i u više od stotinu zemalja svijeta te je proglašen najutjecajnijim međunarodnim danom u svrhu podizanja nivoa osviještenosti o epilepsiji.
Ljubičasti dan je osnovan 2008. godine inicijativom devetogodišnje djevojčice Cassidy Megan, koja je tada imala epilepsiju. Zbog osjećaja usamljenosti i nerazumijevanja, Cassidy je željela podići svijest o epilepsiji i pokazati da ljudi s tim poremećajem nisu drugačiji od drugih.
Njen cilj bio je poslati poruku "Nisi sam ako imaš epilepsiju". Ova inicijativa brzo je prepoznata širom svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, gdje su brojne organizacije počele obilježavati "Ljubičasti dan" kao dan posvećen svijesti o epilepsiji.
Za obilježavanje "Ljubičastog dana" izabrana je ljubičasta boja lavande koja je međunarodna boja epilepsije. Povezana je osjećajem usamljenosti koja se nerijetko javlja kao posljedica društvene stigmatizacije osoba s epilepsijom.
Šta izaziva epilepsiju?
Epilepsija je hronična bolest koja uzrokuje ponovljene napade uslijed prenadraženosti nervnih ćelija u mozgu. Mozak funkcioniše normalno između napada, a napadi mogu biti blagi, poput trzaja ruke, ili ozbiljniji, s gubitkom svijesti. Epilepsija se liječi lijekovima, obično jednim, ali ponekad je potrebna kombinacija lijekova. Ključno je redovno uzimanje terapije.
Osobe s epilepsijom treba da izbjegavaju faktore koji mogu izazvati napade. Najvažniji od njih je nedostatak sna, koji je posebno problematičan kod djece. Takođe, treba izbjegavati alkohol, čak i u malim količinama, jer može izazvati napad. Menstruacija, emocionalni stres i poremećaji ciklusa također mogu biti okidači. Gledanje televizije ili prekomjerna upotreba digitalnih ekrana, posebno u tamnoj prostoriji, može izazvati napade kod osoba osjetljivih na treperenje svjetlosti.
Šta učiniti u slučaju epileptičnog napada?
- Ostati pored osobe u napadu do prestanka napada. Epileptični napadi su nepredvidivi i teško je odrediti koliko će trajati i šta će se dogoditi tokom napada. Neki napadi mogu započeti neznatnim simptomima, a u dalje toku dovesti do gubitka svijesti i pada. Povreda se može dogoditi tokom napada ili nakon napada
- Obavezno pogledati na sat i odrediti vrijeme od početka do završetka epileptičnog napada
- Ostati miran, većina epileptičnih napada traje nekoliko minuta i spontano prestaje
- Prevenirati povrede sklanjanjem oštrih predmeta
- Skloniti promatrače, zamoliti nekoga da ostane u blizini ako zatreba
- Ne pokušavati zaustaviti trzaje tijela
- Ne stavljati bilo šta u usta osobe u epileptičnom napadu. U toku napada vilice mogu biti čvrsto stisnite zbog spazma mišića lica, ne otvarati nasilno usta. Ne može doći do gušenja jezikom u toku napada
- Okrenuti osobu u napadu na bok, sa ustima okrenutim prema podu, donju vilicu potisnuti prema naprijed. Ovo omogućava slijevanje pljuvačke i onemogućava da pljuvačka ili povraćeni želučani sadržaj blokira dišni put