Senka Mesihović Dinarević: 'Digitalna medicina je revolucija za područje kardiovaskularne medicine'

Uoči tematskog skupa u čijem će se fokusu naći digitalna medicina, kardiologije, kardiohirugija i javno zdravstvo razgovarali smo sa akademkinjom Senkom Mesihović Dinarević, redovnom članicom ANUBiH-a

Digitalna medicina postaje sve važniji alat u zdravstvu. Koje su ključne prednosti primjene digitalnih tehnologija poput umjetne inteligencije i analitike velikih podataka u kardiovaskularnoj medicini?

Nema sumnje da je digitalna medicina koja sazrijeva, platforma za unapređenje biomedicinskih istraživanja, poboljšanje zdravstvenih sistema i niže javnozdravstvene troškove, u smislu veće produktivnosti nauke, operativne učinkovitosti ljekara, ispunjavanja zahtjeva pacijenata za bržim uslugama i više personaliziranu njegu, smanjujući stope morbiditeta. Koristi digitalne alate i platforme za prikupljanje, pohranu i analizu podataka o pacijentima, kao i elektronske zdravstvene zapise, genomske podatke i medicinske slike, i time stvara preduslove za značajno produženje trajanja i kvalitete života. Primjenjuje napredne digitalne tehnologije, kao što su: umjetna inteligencija, mašinsko učenje i analitika velikih podataka, s ciljem poboljšanja kliničkog donošenja odluka, ishoda tretmana pacijenata, pružanja zdravstvene njege/skrbi i smanjenja troškova. Kardiovaskularna medicina je područje kliničke prakse sa kontinuiranim brzim širenjem znanja, smjernica, najbolje prakse i novih tehnologija. Brz tempo promjena i dalje je obilježje kardiovaskularne medicine i jasno je da se taj tempo ubrzava kako u kardiovaskularnoj medicini odraslih, tako i u pedijatrijskoj kardiološkoj medicini. Inovacije utemeljene na dokazima u kardiovaskularnom području pokrivaju širok medicinski spektar, počevši od dijagnoze urođenih srčanih bolesti /USA/ ili aritmija i preoptimiziranih radnih procesa u okruženju hitne pomoći kod akutnog infarkta miokarda do telemedicinske skrbi za pacijente s hroničnim bolestima kao što su zatajenje srca, koronarna bolest arterija ili hipertenzija. Korištenje pametnih telefona i nosivih uređaja kao i integracija umjetne inteligencije pruža važne alate za medicinsku skrb neovisnu o lokaciji i prevenciju štetnih događaja.

Digitalne tehnologije nude značajne mogućnosti za prevenciju kardiovaskularnih bolesti promociju promjene životnog stila i pridržavanja zdravog načina ponašanja, ranom dijagnozom, individualiziranim upravljanjem/suportivnom njegom i kliničkom podrškom.

Digitalna transformacija otvorila je brojne nove perspektive u kardiovaskularnom području, uz brzo širenje znanstvenih dokaza. U sljedećih nekoliko godina digitalna transformacija nastavit će revolucionirati područje kardiovaskularne medicine i proširiti medicinske i naučne horizonte.

Kako se u Bosni i Hercegovini prati napredak u primjeni digitalne medicine, i da li vidite konkretne primjere gdje je ona već napravila značajne promjene u tretmanu pacijenata?

Napredak u primjeni digitalne medicine prati se u Bosni i Hercegovini kao i drugim evropskim državama. Digitalna transformacija zdravstva je relativno novi koncept, svjetska iskustva su pokazala da nakon uvođenja digitalizacije u zdravstvu, i pacijenti i zdravstveni djelatnici vrlo brzo uvide ogromni napredak i lični benefit. Pet ključnih prednosti korištenja digitalne tehnologije u zdravstvu su: 1. jednostavan pristup medicinskoj dokumentaciji, 2. smanjenje liječničkih pogrešaka, 3. veća briga za pacijente, 4. poboljšana edukacija pacijenata, 5. smanjenje ukupnih troškova. Bitna prepreka je finansiranje jednog ovakvog projekta na nacionalnom nivou, međutim postoje brojni primjeri iz prakse da se inicijalna ulaganja za vrlo kratko vrijeme u cijelosti vrate kroz ogromne i brojne uštede koje digitalna transformacija zdravstva donosi.

Digitalna transformacija zdravstva je moguća u BiH, šta više, u zemljama poput naše koje su ograničene sa resursima,  digitalna transformacija je neophodna, jer naši fondovi nemaju resursa u suvišku i potrebna je značajna racionalizacija i prema cilju orijentirano brzo preusmjeravanje sredstava koje samo ovakvi digitalni sistemi, mogu pružiti. Digitalno zdravstvo (engl. digital health) je postalo sinonim za uspješnost rada zdravstvenih ustanova i privatnih poliklinika.

S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, koje inovacije u dijagnostici i liječenju su trenutno najperspektivnije za smanjenje tog trenda?

Potrebno je donijeti sveobuhvatnu strategiju prevencije koja zagovara provođenje mjera prevencije i promocije zdravlja na populacijskom nivou, aktivni pristup skupinama i pojedincima pod povećanim rizikom i osiguranje maksimalnog obuhvata oboljelih efikasnim liječenjem i zdravstvenom brige. Ojačati postojeće mogućnosti na nacionalnom i lokalnim nivoima za planiranje i implementaciju odgovarajućih komprehenzivnih multisektorskih politika i programa promocije zdravlja. Unaprijediti saradnju svih nivoa zdravstvene zaštite na sprječavanju i suzbijanju riziko faktora i postići konsenzus kako na najučinkovitiji način provesti stručne smjernice u djelo.

Od posebne važnosti je blagovremeno otkrivanje i liječenje faktora rizika od strane ljekara porodične medicine, te jačanje lične odgovornosti svakog pojedinca u biranju svog životnog stila i aktivno uključivanje u terapijski proces.

Digitalizacija zdravstva definira potpun obim digitalizacije sa srednjoročnim i dugoročnim ciljevima, izvorima podataka koji se koriste, kao i potrebne uvedene standarde kvalitete i procedura za obrađivanje podataka i vrste analitike. Mnogi sektori društva su već poodavno obuhvaćeni valom tehnološkog napretka, iniciranim digitalnom revolucijom. Mada je s malim zakašnjenjem, zdravstvo je ušlo u neminovne procese automatizacije i informatizacije.

Koja je uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite u upravljanju kompleksnim kardiovaskularnim bolestima, i kako mogu integrirati nove tehnologije u svoju praksu?

Ljekar porodične medicine bi trebao proaktivno tragati za osobama koje u svome životnom stilu imaju faktore rizika za kardiovaskulane bolesti kao što su: nepravilna prehrana, smanjena tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola te svakodnevno izlaganje stresu. Ukoliko takvi riziko faktori postoje, ljekar porodične medicine bi trebao započeti što prije zdravstveni odgoj tj. edukaciju o zdravome načinu života, savjetovanje, dati potporu bolesniku te kontinuirano pratiti izvršenje plana prevencije. Takvim pristupom se želi pokrenuti pacijente na aktivniji odnos prema zdravlju, podići im nivo svijesti, upoznati ih s mogućim problemima i sugerirati na promjene načina života kako bi sprječili ili barem odgodili razvoj kardiovaskularnih bolesti. Edukacija zdravstvenih djelatnika mora biti usmjerena na razumijevanje i primjenu digitalnih tehnologija u svakodnevnoj praksi. To uključuje obuku o korištenju elektroničkih medicinskih zapisa, telemedicini, medicinskoj analitici, privatnosti podataka, vlasništvu nad podacima, umjetnoj inteligenciji i drugim relevantnim područjima.

Pristup kvalitetnim edukacijskim programima treba biti dostupan svim zdravstvenim djelatnicima kako bi se osiguralo jednako znanje i vještine za sve. Evropski fondovi mogu pružiti financijsku podršku za provođenje projekata digitalne transformacije zdravstva.

To uključuje apliciranje za sredstva iz relevantnih programa i fondova EU, kako bi se osigurala dodatna sredstva za implementaciju inovativnih rješenja i poboljšanje zdravstvenog sustava. Potrebno je odabrati odgovarajuće pilot projekte koji će pokriti različite segmente zdravstvenog sistema i identificirati potencijalne prednosti, izazove i prilike. Pacijenti trebaju biti aktivni sudionici u procesu digitalne transformacije zdravstva. To se može postići pružanjem edukacije pacijentima o digitalnim alatima i mogućnostima koje im pružaju, kao što su elektronski pristup njihovim medicinskim podacima, telemedicina, mobilne aplikacije za praćenje zdravlja itd.

Osigurati pristupačnost i razumljivost digitalnih alata za sve pacijente, uzimajući u obzir posebne potrebe različitih skupina. Izrada posebnih zakonodavnih propisa je ključna kako bi se osigurala sigurnost, privatnost i interoperabilnost sustava. Potrebno je izraditi jasne smjernice i propise koji reguliraju upotrebu digitalnih tehnologija u zdravstvenom sektoru, uključujući zaštitu privatnosti pacijenata, sigurnost podataka i etička pitanja.

Također, primjena sankcija, kao što je uveo primjer Njemačke, za organizacije ili pojedince koji ne pridržavaju se propisanih standarda, može potaknuti pridržavanje propisa i unaprijediti digitalnu transformaciju zdravstva.

Na simpoziju će biti riječi o pedijatrijskoj kardiološkoj medicini. Možete li objasniti koji su trenutni izazovi i inovacije u ovoj oblasti?

Pedijatrijska kardiologija se suočava s posebnim izazovima u dijagnostici i liječenju srčanih bolesti kod djece, od novorođenčadi do adolescenata. Inovacije poput naprednih tehnika snimanja, kao što su trodimenzionalna ehokardiografija i MRI, značajno su poboljšale preciznost dijagnoza i razumijevanje složenih srčanih anomalija. Fetalna kardiološka dijagnostika omogućava rano otkrivanje srčanih bolesti još tokom trudnoće, što poboljšava izglede za uspješno liječenje. Personalizirana medicina sve više ulazi u ovu oblast, omogućavajući prilagođene terapije koje uzimaju u obzir genetske i molekularne karakteristike svakog pacijenta. Ovaj pristup ima potencijal da poboljša ishode liječenja i smanji rizike. Minimalno invazivne metode liječenja, kao što su intervencije kateterom, smanjuju potrebu za tradicionalnim operacijama na otvorenom srcu, čime se smanjuje oporavak i stres za djecu i njihove porodice. Također, napredak u transplantaciji srca, zahvaljujući boljoj imunosupresiji i njezi nakon operacije, povećava stopu preživljavanja i poboljšava kvalitetu života. Izazovi ostaju, posebno u prelasku pacijenata iz dječje u odraslu kardiološku skrb, što zahtijeva koordiniran pristup. Također, etička pitanja oko novih tretmana i genetskih terapija zahtijevaju dodatnu pažnju. Uprkos tome, pedijatrijska kardiologija napreduje zahvaljujući multidisciplinarnoj saradnji i brzim tehnološkim inovacijama, što obećava bolju budućnost za djecu sa srčanim bolestima.

Na koji način bi digitalna medicina mogla pomoći u personalizaciji liječenja pacijenata, posebno u kontekstu prevencije kardiovaskularnih bolesti?

Digitalna medicina nudi brojne mogućnosti za personalizaciju liječenja pacijenata i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Korištenjem mobilnih aplikacija, nosivih uređaja i telemedicinskih sistema, pacijenti mogu kontinuirano pratiti svoje zdravstvene parametre, uključujući krvni pritisak, otkucaje srca, nivo šećera u krvi i tjelesnu aktivnost. Ovi podaci, prikupljeni u realnom vremenu, automatski se unose u elektronske zdravstvene kartone, što omogućava personalizovanu procjenu rizika i prilagodbu tretmana u skladu sa specifičnim potrebama svakog pacijenta. Jedna od ključnih prednosti digitalne medicine je integracija umjetne inteligencije (AI) i mašinskog učenja (ML) u analizu podataka. Ovi alati pomažu u preciznijem predviđanju rizika od srčanih oboljenja, često nadmašujući tradicionalne metode. Na primjer, algoritmi mogu analizirati podatke s nosivih uređaja i slikovnih tehnika, poput koronarne CT angiografije, kako bi se unaprijedili ishodi liječenja. Telemedicinska rješenja također olakšavaju kontinuirano praćenje pacijenata na daljinu, omogućujući pravovremene intervencije i smanjujući potrebu za čestim posjetama ljekaru. Pametni senzori prate biometrijske podatke poput otkucaja srca ili kvaliteta sna, te na osnovu njih daju povratne informacije pacijentima u stvarnom vremenu, čime ih potiču na promjene u načinu života koje mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Digitalna medicina, uz podršku nosive tehnologije i AI alata, transformira način na koji se prati i liječi kardiovaskularno zdravlje, omogućavajući personalizirane strategije koje optimiziraju zdravstvene ishode.

Kako procjenjujete potencijal umjetne inteligencije u revoluciji kardiovaskularne medicine, i koje konkretne aplikacije već pokazuju rezultate?

Izazovi koji se navode kod implementacije umjetne inteligencije u zdravstveni sistem ne odnose se na pitanje hoće li ona biti korisna, već kako je sigurno uključiti u svakodnevno liječenje.

Kako bi se to dogodilo, sistemi moraju biti odobreni od strane struke, mora se integrirati sa EHR / eng. Electronic Health Record/ sistemom, standardizirati u dovoljnoj mjeri, educirati korisnike te kroz vrijeme ažurirati prema grani medicine u kojoj se koristi. Svi spomenuti,  a i drugi izazovi, sigurno će se kroz vrijeme bolje razumjeti, što će prema pretpostavkama oduzeti puno više vremena od onog potrebnog tehnologijama da se razviju. Ograničeno korištenje ovih tehnologija u praksi je i danas, ali stručnjaci očekuju da će se kroz nekoliko godina iskustvo intenzivirati. Isto je tako danas puno jasnije da umjetna inteligencija u medicini neće i ne može zamijeniti čovjeka u velikim razmjerima, ali se očekuje da će dati “svoje” mišljenje o odabranom toku liječenja. Zdravstvo je ogromna industrija i usvajanje novih tehnologija kao što je vještačka inteligencija preobrazit će svaki njezin dio, od načina na koji se istražuju i testiraju novi lijekovi na recept do omogućavanja pacijentima da učinkovitije upravljaju vlastitim zdravljem.