Na splitskom Medicinskom fakultetu u četvrtak je javnosti predstavljeno naučno postignuće, odnosno novi mehanizam nastanka zloćudnih tumora koje je objavljeno u jednom od najprestižnijih svjetskih naučnih časopisa, Nature.
Voditelj istraživanja i Laboratorija za istraživanje raka pri Medicinskom fakultetu Janoš Terzić je objasnio je da je u otkriću prikazan novi mehanizam nastanka zloćudnih tumora, a pronalazak možda može imati i kliničke implikacije, piše Hina.
Rekao je da su otkrili i u radu pokazali novi način nastanka tumora i da bakterije iz crijeva jednu hemikaliju pretvaraju u još opasniju hemikaliju koja se onda taloži u tkivu mokraćnog mjehura i inducira rak.
"To je novi mehanizam, a tumor je geneza i zato je naše otkriće vjerovatno bilo zanimljivo i objavljeno u najznačajnijem časopisu na svijetu. To naše otkriće možda ima, a to bi studije trebale potvrditi, i translacijsku mogućnost odnosno primjenu zato što smo pronašli da različiti ljudi imaju različitu količinu tih bakterija koje konvertiraju jednu hemikaliju u još opasniju", kazao je Terzić dodavši da se ljudi razlikuju s obzirom na potencijal pretvorbe te hemikalije.
Ljudi bi se mogli unaprijed testirati i saznati rizik
S obzirom da su ljudi na bakterije koje imamo različito skloni određenim tumorima, zahvaljujući otkriću u budućnosti bi se ljudi mogli unaprijed testirati i saznati svoj rizik, dok bi se bakterije eliminisale antibioticima ili sličnim metodama, te bi se tako smanjio rizik nastanka tumora. Objasnio je da tih opasnih hemikalija koje zovu nitrosamini ima u duhanskom dimu, konzervisanoj hrani.
"Oni jednom kada se nađu u našem organizmu, odnosno stanicama, oštećuju DNA i uzrokuju mutaciju u našim genima, a to je jedan od osnovnih elemenata u procesu nastanka tumora", rekao je Terzić. Daljnja sudbina ovoga istraživanja je ono što budu radili drugi istraživači u svijetu. Potrebno je uspoređivati ljude na temelju potencijala konverzije jedne hemikalije u drugu, vidjeti imaju li više tumora jedna ili druga grupa ljudi", odgovorio je na novinarsko pitanje.
Prorektor za nauku i kvalitetu Sveučilišta Split Igor Jerković kaže da se radi o izuzetnom i o jednom od rijetkih radova koji je napravljen na sveučilištu, ne izvan Hrvatske.
"Ovo je izuzetan uspjeh i najbolji poklon za 50. godišnjicu Sveučilišta u Splitu koje je u naučnim časopisima prvi rad objavilo 1979. godine, u 2009. godini smo postigli svjetski prosjek, a u posljednjih pet godina polovina naših radova je u najboljim svjetskim časopisima, naveo je Jerković.
U zaključku istraživanja se među ostalim navodi da je rak mokraćnog mjehura 10. po učestalosti, a često je povezan s hemikalijama poput onih u duhanskom dimu.
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
