Nazvan "tihim ubojicom" jer nema vidljivih simptoma, visoki tlak izaziva pritisak na kardiovaskularni sustav što na dulji rok može pridonijeti bolestima srca i bubrega i moždanom udaru.
Ljudi s visokim tlakom stoga bi se trebali hraniti zdravo, vježbati, održavati zdravu tjelesnu težinu i, naravno, prestati pušiti.
Znanstvenici su već napravili brojne studije o tome koje vrste namirnica mogu unaprijediti kardiovaskularno zdravlje, poput brokule, špinata i ribe, a ovoga su se puta usredotočili na borovnice.
Ana Rodriguez-Mateos s Kraljevskog koledža u Londonu i njezini kolege u studiju su uključii 40 ljudi dobra zdravlja i nasumično ih razvrstali u dvije skupine. Prva je dnevno dobila napitak koji je sadržavao 200 grama borovnica, a druga je skupina bila kontrolna.
Kako bi se ispitao učinak borovnica, sudionicima istraživanja izmjeren je krvni tlak i mjeren promjer brahijalne arterije (FMD), standardni indikator kardiovaskularnog rizika jer pokazuje koliko se ona širi pri snažnijem protoku krvi.
Konzumacija 100 grama borovnica dvaput dnevno kroz mjesec dana smanjuje sistolički tlak ekvivalentno učinku antihipertenzivnih lijekova, rezultati su studije objavljeni u časopisu The Journals of Gerontology.
Znanstvenici su primijetili pozitivan učinak napitka od borovnica već nakon dva sata, odnosno poboljšanje endotelne funkcije arterije.
Endotel je vrsta membrane u srcu i krvnim žilama. Sastoji se od stanica koje pomažu kontroli širenja i stezanja arterija i ima ključnu ulogu u zgrušavanju krvi.
Borovnice sadrže brojne polifenole, među kojima i antioksidanse antocijanine kojima uz plave pigmente istraživači pripisuju ovaj povoljan učinak na vaskularni sustav u smislu poboljšanja endotelijalne funkcije već nakon dva tjedna konzumacije borovnica.
Nakon što su mjesec dana pili napitak s 200 grama borovnica, sudionicma istraživanja tlak se u prosjeku snizio za pet milimetara žive. Takav se rezultat obično ostvaruje lijekovima.
"Kada bi se ovakve promjene u funkciji krvnih žila nakon konzumiranja borovnica primijenile na cijeli život pojedinaca, njihov rizik od kardiovaskularnih bolesti bio bi za 20 posto niži", rekla je Ana Rodriguez-Mateos.
(Cuvajzdravlje.ba)