Irzada Taljić o zdravom načinu mršavljenja: Slušajte svoj organizam i stanite kad je najslađe

Mršavljenje predstavlja veliki izazov za sve one koji se odluče smanjiti svoju tjelesnu masu. Često dijeta sa sobom nosi i osjećaj gladi, želje za nečim što se ne smije pojesti i zbog toga izaziva frustracije.

Upravo zbog toga razgovarali smo sa prof.dr. Irzadom Taljić, voditeljicom studija Nutricionizam na Univerzitetu u Sarajevu. Govorili smo o tome koliko dijete mogu biti opasne, kako smršaviti na zdrav način i za kojim dijetama ljudi najčešće posežu.

"Ljudi uglavnom potežu za redukcijskim dijetama u periodu prije ljeta, dakle negdje u martu i aprilu, tad se intenzivnije trenira i pokušava se smanjiti tjelesna masa provođenjem neke od dijeta. Skoro svake godine imamo bar jednu novu redukcijsku dijetu. Neke od poznatih dijeta propagiraju svjetski poznate ličnosti. A dijeta koja se najčešće koristi uz manje izmjene i drugačiji naziv jeste dijeta bogata masnoćama, a siromašna ugljikohidratima, pa tako imamo Atkinsonovu, Keto, LCHF, Liposukcijsku dijetu", kaže nam Taljić.

Dijete poput LCHF, Atkinsonove i Liposukcijske koje su posljednjih godina u trendu, pojašnjava, baziraju se na konzumaciji namirnica bogatih masnoćama kao što su meso i masnoće i na nekonzumaciji namirnica bogatih ugljikohidratima kao što su tjestenine, peciva i voće.

"U takvim slučajevima, gdje izbjegavate jednu grupu namirnica, organizam žudi za tim 'zabranjenim voćem' i nakon perioda isteka pridržavanja smjernica dijete i povratkom na stari režim ishrane dolazi do jo-jo efekta, odnosno vraćanja svih izgubljenih kilograma", govori prof.dr. Taljić.

Da bi se smanjila tjelesna masa na pravilan i zdrav način potrebno je, dodaje, smanjiti energetsku vrijednost obroka i veličinu porcije, odnosno količinu obroka.

"Osim toga, potrebno je slušati svoj organizam i onu narodnu izreku 'stani sa jelom kad ti je najslađe'. Dakle, potrebno je imati mjeru, a većina ljudi koji su prekomjerno uhranjeni ili gojazni nemaju mjeru, ne prepoznaju simptome gladi i sitosti već jedu po navici. Ti ljudi imaju poremećaj leptina i grelina, hormona sitosti i gladi. Gojaznost nikad nije usamljena bolest već je prate hipertenzija, hiperlipidemija, arteroskleroza i mnoge druge te je potrebno potražiti pomoć stručnjaka, odnosno nutricioniste koji će odrediti adekvatan i individualno odgovarajući režim ishrane", smatra naša sagovornica.

Svaka promjena zahtijeva volju i spremnost čovjeka na promjenu tako i promjena režima ishrane. Samo oni koji imaju volju i cilj, govori profesorica Taljić, mogu promijeniti režim ishrane i smanjiti tjelesnu masu.

"Režim ishrane treba uskladiti sa režimom rada, spavanja i odmora. Posljednji obrok treba biti energetski siromašan i lako probavljiv i treba ga konzumirati tri do četiri sata prije spavanja kako bi dali probavnom sistemu dovoljno vremena za probavu i kako nam taj proces ne bi remetio kvalitet sna", pojašnjava Taljić.

Na kraju razgovora otkriva nam od kojih namirnica bi se trebao sastojati doručak, piše Klix.

"Prvi obrok nakon noćnog odmora, odnosno spavanja se treba sastojati od namirnica bogatih proteinima, ugljikohidratima, vitaminima koji skupa daju energiju potrebnu da se pokrenete u novi dan", kaže Taljić.

Čuvajzdravlje.ba