Njom se hrane kraljice: Matična mliječ, pčelinji poklon čovjeku

Ekipa portala Klix.ba posjetila je njegovu vikendicu iznad Binježeva gdje je napravio dom za 12 pčelinjih društava i gdje iz njih vadi vrijednu tečnost koju koriste znalci, sportisti, ljudi sa narušenim zdravljem, ali i osobe koje žele da se njihovo dobro zdravlje ne prekine.

"U pčelinjem društvu postoje radilice, trutovi i matica. Razlika između radilice i matice, koje su obje ženke, bazira se na ishrani jedinke u stanju larve. Kada matica snese jaje ono traje tri dana, a četvrti dan iz njega izađe larva. Deveti dan larva se prekrije voskom, zatvori se u leglo u kojem se razvija u lutku, a 21. dan iz njega izađe radilica", rekao je Evgenije objašnjavajući šta je to matična mliječ.

"Pčele radilice koje su određene da hrane i radiličko leglo i maticu, radilično leglo samo prvi dan hrane sa posebnom supstancom koja je poznata kao matična, a kasnije ga hrane nektarom. S druge strane, matica se hrani samo matičnom mliječju", kazao je pčelar.

Dakle, matična mliječ od obične nerođene pčele kreira maticu – jedinku koja je mnogo veća, kojoj su razvijene jajne ćelije i polni organi, tako da kad se rodi nakon pet dana ide na parenje, a nakon 10 dana nosi jaja i postaje nova kraljica majka. Ona može živjeti godinama, dok se život radilica računa u sedmicama.

"Od svih pčelinjih proizvoda ljudi najviše poznaju med, ali vrlo važni su i polen i med i pčelinji otrov, a sve se to koristi u prehrani ili u medicini. Ja sam do sada proizvodio samo med, ali u posljednje 3-4 godine bavim se proizvodnjom matične mliječi. To je malo zahtjevnije, čovjek treba imati pristup čistoj vodi, električnoj energiji, higijenskim uslovima izdvojenim od vanjskih utjecaja. Također, čovjek mora biti upoznat sa razmnožavanjem pčela – koliko traje jedno jaje, koliko traje lutka ili larva, kada izlazi matica i slično", objašnjava Evgenije koji svoje proizvode prodaje pod imenom Austeja.

Način proizvodnje ove zdrave supstance je izuzetno interesantan, a bazira se na imitiranju društva koje je ostalo bez matice. Na taj način radilice, u nadi da će izroditi novu maticu, matičnom mliječju pune čahure koje kasnije pčelari poput Evgenija prazne za korist čovjeka.

"Pčelari na neki način varaju pčelinje društvo tako da radilice misle da hrane maticu, a zapravo pune male čahure (vještačke matičnjake). Postavljamo matičnjake u koje se presadi larva koju radilice počinju hraniti. Larva se nakon tri dana vadi kako ne bi pojela svu mliječ koja je namijenjena čovjeku. Mliječ se vadi u jednom ciklusu, već od maja, a onda kvalitet polako slabi. Pčela živi u suživotu sa prirodom tako da je najproduktivnija u maju i junu, a već u julu razvoj mliječi polako pada", zaključuje pčelar sa Alipašinog Polja.

Mliječ se konzumira na poseban način, dva puta dnevno prije obroka, a tako što se količina veličine zrna graška stavi pod jezik i pušta da se samostalno otopi i upije direktno kroz krvne sudove.

Ona je izuzetno bogata vitaminima, proteinima, mineralima i enzimima. Prirodni je izvor neurotransmitera acetilkolina, 18 aminokiselina i mnogih drugih važnih sastojaka. Matična mliječ smanjuje probleme u prehrani, povećava izdržljivost, umanjuje osjećaj slabosti, pomaže u liječenju kardiovaskularnih bolesti i drugih stanja, a pomaže i jačanje imuniteta, očuvanje zdravlja maternice i olakšavanja menopauze i klimakterija.

(Klix.ba)