Pigmalionov efekat - Kada očekivanja drugih utiču na naš performans

Pigmalionov efekat prvi put pominju Rosenthal i Jackobson još 1968. godine. U svojoj knjizi su opisali eksperiment u kojem se učiteljici sugeriše da su određeni učenici natprosječno inteligentni i da se od njih može očekivati odličan uspjeh na kraju školske godine.

Na kraju, upravo ti učenici su i bili najuspješniji. Međutim, niti su ti učenici bili izuzetno inteligentni, niti su eksperimentatori bili tako dobri u predviđanju školskog uspjeha. Šta se zapravo desilo? Eksperimentatori su nasumično izabrali nekoliko učenika čiji kvocijent inteligencije nisu poznavali, ali je način na koji se učiteljica odnosila prema njima u toku školske godine, sa uvjerenjem da su nadareni, uticao na njihove rezultate. Ovaj efekat je danas poznat pod nazivom Pigmalionov efekat. Njega prepoznajemo u situacijama u kojima nečija visoka očekivanja od nas poboljšavaju naš performans u datoj oblasti. Odnosno, njime se sugeriše da postižemo bolje rezultate onda kada se više očekuje od nas.

Pigmalionov efekat se najčešće povezuje sa školskim ili poslovnim učinkom, s obzirom na to da nastavnici ili šefovi nerijetko govore o očekivanjima koja imaju od svojih učenika ili zaposlenih. Iako se Pigmalionov efekat obično dešava nesvjesno, pokazuje da tuđa visoka očekivanja poboljšavaju naše rezultate. Smatra se da, kada neko ima visoko mišljenje o nama, radimo napornije kako bismo zadovoljili njegova očekivanja. Ovo se posebno javlja onda kada je osoba koja ima očekivanja od nas neko čije nam je mišljenje jako bitno, te zbog toga ulažemo više truda. Ipak, ne smiju se zanemariti ni niska očekivanja, koja mogu da rezultuju slabijim rezultatima.

Međutim, očekivanja utiču i na ponašanje nastavnika ili šefa. Na primjer, ako nastavnik smatra da je neki učenik izuzetno inteligentan (kao što je bio slučaj u prethodno opisanom eksperimentu), ulagaće više truda kako bi mu objasnio gradivo, davaće mu detaljnije povratne informacije i nastaviće da postavlja izazove pred njega. Sva ta ponašanja za ishod često imaju upravo bolji performans učenika.

Ni Pigmalionov efekat nije uvijek i svuda potvrđen, te ima određena ograničenja koja je bitno pomenuti. Naime, u poslovnom kontekstu češće je potvrđivan kod muškaraca nego kod žena.

Ovaj efekat je podsjetnik na potencijalni uticaj koji naša uvjerenja i očekivanja od drugih ljudi mogu imati. Čak i ako sam efekat ima određenih mana, visoka očekivanja od drugih ljudi u mnogim situacijama ih mogu motivisati za postizanje ciljeva i odličnih rezultata. Time naša očekivanja pomažu drugima u ostvarenju njihovog punog potencijala, ali mogu imati i negativan efekat, te je zbog toga bitno biti oprezan prilikom njihovog formiranja i svjestan njihovog potencijalnog uticaja.

(Čuvajzdravlje.ba)