Probiotici i zdravlje

Dokazano je da na imunološki sustav značajno utječu "dobre“ bakterije, danas poznate kao probiotici. Ti mikroorganizmi prirodno obitavaju u crijevu i sprječavaju vezanje oportunističkih i patogenih bakterija te na taj način štite naš organizam od raznih bolesti.

Zdrav i uravnotežen unutarnji ekosustav probavnog trakta iznimno je važan za cjelokupno zdravlje našeg organizma. Crijevna mikroflora zapravo je "prirodna imunizacija majke prirode“ koja potiče crijevnu imunofunkciju i osigurava bolju obranu od kolonizacije patogena, čime pridonosi jačanju i regulaciji imunološkog sustava.

Crijevna mikroflora jedan je od najvažnijih čimbenika probave, štoviše, upravo mikroorganizmi probavnog sustava osiguravaju neke od vrlo vrijednih i važnih nutrijenata, kako za crijevo, tako i za cijeli organizam. Primarni sastav crijevne mikroflore svakog čovjeka određen je njegovim rođenjem, okruženjem i prehranom, stoga je za svakoga od nas jedinstven, poput otiska prsta. Imunološki sustav čovjeka izgrađuje se već unutar majčine utrobe, za vrijeme trudnoće, tijekom koje krvožilnim sustavom majčina imunološka tijela postaju sastavni dio organizma još nerođenog djeteta.

Unutarnji ekosustav svake osobe ovisi o zdravstvenom stanju majke, koja ga je porođajem i dojenjem "cijepila“ svojom mikroflorom. U novije vrijeme ova prirodna imunizacija i nasljeđivanje dobre i kvalitetne crijevne mikroflore se mijenja. Naime, iako se to čini prirodno i jednostavno, prehrana i ubrzani način života današnjih mladih žena i majki narušavaju zdravlje njihove prirodne ekoflore, zbog čega neki odrasli danas imaju manje probavne tegobe. Danas se ponekoj djeci, upravo u svrhu prevencije neuravnotežene crijevne mikroflore, već u dojenačkoj dobi savjetuje davanje probiotičkih kultura u cilju poboljšanja zdravlja.
Zaštitite organizam dobrim bakterijama

Dokazano je da na imunološki sustav značajno utječu "dobre“ bakterije, danas poznate kao probiotici. Ti mikroorganizmi prirodno obitavaju u crijevu i sprječavaju vezanje oportunističkih i patogenih bakterija te na taj način štite naš organizam od raznih bolesti. Osim toga, danas su se te bakterije pokazale kao korisne kod nadutosti, kolika, proljeva i zatvora, no isto tako njihova je korist dokazana i u sprječavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa, ali i, zanimljivo, u poboljšanju probave i iskoristivosti hrane.

Vrlo često mikrosustav crijeva biva narušen. Njegova ravnoteža i kvaliteta može biti poremećena "kvarenjem“ želuca, pojavom crijevnih viroza, razvojem infekcija i, već dobro poznatom, uporabom antibiotika. Iz tog su se razloga u zadnjih desetak godina provela mnoga istraživanja koja naglašavaju korist obnavljanja i održavanja ravnoteže crijevne mikroflore konzumacijom uravnotežene prehrane bogate probiotičkim mliječnim proizvodima i raznim probiotičkim pripravcima u obliku dodataka prehrani.

Danas su najpoznatije i najzastupljenije skupine probiotičkih bakterija rodovi Lactobacillus i Bifidobacterium, od kojih su najpoznatije i najistraživanije vrste upravo Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus reuteri i Bifidobacterium lactis. No, valja napomenuti da se uz navedene blagotvorne bakterije često spominje i kvasac vrste Saccharomyces boulardii. Kada se govori o terapijskom uzimanju probiotika, nije važna samo vrsta već i njihova količina, odnosno brojnost. Stoga se na različitim probiotičkim proizvodima broj živih bakterija uobičajeno označava kao eksponent od 109 do 1012 CFU (Colony Forming Units), što iznosi od jedne milijarde do jednog bilijuna bakterijskih jedinica koje formiraju kolonije što ujedno označava uobičajene dnevne terapijske doze.

Svakodnevno i preventivno korištenje probiotika podrazumijeva konzumaciju prehrambenih proizvoda koji su prirodno bogati izvori tih kultura. U prvom redu u te skupine namirnica spadaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi koje se, osim zbog kalcija, bjelančevina i drugih važnih hranjivih tvari, preporučuje svakodnevno konzumirati upravo kao prirodnu dnevnu dozu probiotika.

Prilikom suplementacije probiotika raznim probiotičkim pripravcima (praškovi, kapi i tekućine) bitno je uzeti dovoljne terapijske doze i provoditi terapiju određeno vrijeme prema preporuci stručnjaka, ovisno o tegobi koju osoba ima. Probiotici se u ovom smislu mogu koristiti kao dodatna terapija antibioticima, u slučaju probavnih smetnji (proljev, zatvor, nadutost), te kod nekih ginekoloških problema. Mnogi probiotičke preparate koriste i preventivno, no u ovom slučaju preporuča se posavjetovati sa stručnjakom koji će odrediti dozu i trajanje preventivnog uzimanja probiotika. Nasumično i neumjereno uzimanje probiotika može poremetiti ravnotežu unutar crijevne flore zbog čega opet može doći do probavnih smetnji.

Konačno, koncept i funkcija probiotika kao promicatelja života (grč. pro bios) ne bi bili potpuni bez njihove hrane, odnosno prebiotika; prehrambenih vlakana topivih u vodi, poput inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS) prirodno prisutnih u namirnicama kao što su žitarice punog zrna, voća i povrća. Stoga, zaključak je da će najbolju svakodnevnu dozu probiotika i prebiotika osoba dobiti upravo kroz prirodne izvore probiotičkih kultura i uravnoteženom i raznolikom prehranom što će osigurati opće zdravlje te zdravlje crijevne mikroflore!

(Ordinacija.hr)