Skolioza - sve što morate znati o prevenciji i liječenju ove bolesti

Skolioza je progresivna bolest koja, ukoliko se ignorira, može ozbiljno pogoršati iskrivljenje kralježnice i dovesti do potrebe za obveznim operativnim zahvatom.

Postoje li određene preventivne mjere kojima možemo spriječiti pojavu skolioze?

Preventivne mjere za skoliozu su relativno slične kao i za sve deformitete ili bolna stanja kralježnice, a to je prvenstveno redovita tjelovježba, pravilno držanje, te korištenje zaštitnih položaja u radu i svakodnevnom životu (npr. jednaka raspodjela tereta u obje ruke prilikom nošenja namirnica iz trgovine). Jedna od preventivnih mjera je i bavljenje rekreacijom od ranog dijetinjstva. Ne mora to biti pri nekom sportskom klubu već može biti planinarenje ili igra u dječjem parku po raznim penjalicama. Potreban je i redovit pregled barem tri puta kroz osnovnu školu, koji mogu provoditi i fizioterapeuti, a koji ne traje dugo, ali je vrlo koristan da se bolest primjeti na vrijeme i da se može potražiti stručna pomoć fizioterapeuta, profesora tjelesnog ili liječnika specijaliste. Može se povećati broj sati tjelesnog u školama jer se puno vremena provodi sjedeći.
Kako se skolioza dijagnosticira?

Skolioza se dijagnosticira jednostavnim kliničkim pregledom fizioterapeuta ili liječnika, pomoću testa pretklona. Pacijent je u stojećem stavu, a fizioterapeut ili liječnik gleda tijelo pacijenta te uočava postoje li asimetrije. Ukoliko je asimetrija prisutna u stojećem stavu i u pretklonu, to je strukturalna skolioza, no ukoliko se asimetrija u pretklonu gubi, to nazivamo nestrukturalnom (funkcionalnom, „labavom“) skoliozom.

Klinički pregled može se potvrditi rendgenom, te se pomoću rendgenske snimke može izmjeriti točan stupanj zakrivljenosti kralježnice mjerenjem Cobbovog kuta.
Možemo li ju i sami primijetiti i na koji način?

Skoliozu je moguće primjetiti promatranjem tijela u ogledalu ili pregledom člana obitelji. Usporedimo li položaj lijeve i desne strane tijela i uočimo asimetrije (npr. visina ramena) možemo posumnjati na skoliozu te se obratiti svom fizioterapeutu ili liječniku kako bi postavili dijagnozu i odredili terapiju. Vrlo često i ako ju sami primjetimo, neće se poduzeti ništa dok se ne jave prvi problemi, a to su bol ili očiglednost problema nekom iz obitelji. Pacijenti vrlo često imaju puno izgovora da ne potraže pomoć i odgađaju odlazak kod fizioterapeuta koji im može pomoći i dati savjet kome da se obrate za njihove probleme.
Koliko je ozbiljno liječenje skolioze i u kojim slučajevima je potreban operativni zahvat?

Liječenje skolioze zavisi o stupnju zakrivljenosti skolioze, odnosno o Cobbovom kutu. Liječenje skolioze bilo bi potrebno započeti u što ranijem stadiju, ono zahtijeva puno angažmana samog pacijenta, a ovisi o dobi. Ukoliko je taj kut do 30 ° preporuča se svakodnevno intenzivno vježbanje ciljanih medicinskih vježbi kako bi skoliozu ispravili ili barem zaustavili njenu progresiju. Danas ima i novih fizioterapeutskih metoda Schroth i kombinacije drugih metoda koje provode fizioterapeuti radi zaustavljanja ili korekcije skolioze.

Kod skolioza sa stupnjem zakrivljenosti od  30 ° - 50°  uz vježbe, potrebno je nositi i Milwaukee steznik, ali takve pacijente vode liječnici specijalisti.

Skolioze iznad 50° indikacija su za operativno liječenje.

Operativni zahvat je potreban u slučajevima po procjeni liječnika specijaliste.

(Ordinacija.hr)