Zdravlje

Stimulišite rad mozga: Vježbe za bolje pamćenje

Autor: ČuvajZdravlje.ba
Stimulišite rad mozga: Vježbe za bolje pamćenje

Boravite svakog dana 40 minuta na svježem vazduhu, hodajte brzo, ako ste dešnjak probajte da više koristite lijevu ruku, igrajte šah.

Bistrinu mozga mogu da očuvaju svakodnevne vježbe za razvijanje inteligencije i memorije. Preporučuje se igranje društvenih igara, poput šaha, sudokua, karata, domina, a dobar mentalni trening je i rešavanje ukrštenih riječi. I fizička aktivnost, svjež vazduh i zdrava hrana, takođe, pozitivno utiču na poboljšanje pamćenja.

Stručnjaci savjetuju da se na svježem vazduhu svakodnevno boravi najmanje 40 minuta, jer će se tako povećati koncentracija kiseonika u organizmu, koji je i najvažnija "hrana za mozak". Za fizičku aktivnost treba izdvojiti oko 45 minuta svakoga dana. Žustar hod koji blago ubrzava puls i stimuliše krvotok, jedna je od fizičkih aktivnosti koja doprinosi boljem pamćenju.

Još bolji je tzv. neurobik koji objedinjuje sistem vježbi za podsticanje mentalnih sposobnosti, a napravili su ga Amerikanaci Lorens Kac i Mening Rubin. Glavni zadaci su stimulacija rada mozga i očuvanje dobre memorije. Vježbe mogu da rade svi uzrasti, od sedam do 107 godina. Djeca da bi trenirala pažnju i navikavala se na usvajanje novih sadržaja, a odrasli da bi bili mentalno aktivni i da bi spriječili demenciju.

Predložene vježbe su jednostavne, ali izuzetno efikasne. Ne zahtjevaju mnogo vremena, novca, ni dodatne pripreme. Mogu da se rade bilo gdje i bilo kada, u kući, parku, prevozu, na poslu. Čak i dok jedete, ili se tuširate, možete da iskoristite vrijeme da izoštrite vijuge.

Vježba 1.

Probajte da hodajte po stanu žmureći. Obavezno ispružite ruke ispred, da biste izbjegli povrjeđivanje. To je odlična vježba za koncentraciju.

Vježba 2.

Ako ste dešnjak, pokušajte da obavljate uobičajene aktivnosti po kući lijevom rukom, i obrnuto. Recimo, kada perete zube, četkicu držite u suprotnoj ruci od one kojom pišete.

Vježba 3.

Nemojte da idete na posao ili u prodavnicu uvijek istim putem. Češće mijenjajte maršrutu kojom prolazite, jer ćete tako omogućiti čulima da upijaju nove informacije. Na taj način ćete jačati i mozak, ali i mišiće na nogama.

Vježba 4.

Upalite televizor i potpuno ga utišajte. Pokušajate po mimici, izrazima lica i ostalim prizorima koje vidite na ekranu da otkrijete o čemu razgovaraju učesnici emisije.

Vježba 5.

Ako volite da čitate modne magazine, za promjenu kupite neki koji se bavi ekonomijom, ili pročitajte članak o životinjama. Promijenite s vremena na vrijeme fokus, izoštrićete tako svoju pažnju, ali se nemojte odreći svojih interesovanja.

Vježba 6.

Pokušajte da promijenite životni tempo. Ako ste spori, postavite sebi zadatak da se ubrzate, a ako ste žustri, radite natenane. Promjena prirodnog tempa odličan je trening za koncentraciju.

Vježba 7.

Isplanirajte vikende, ali da svaki bude potpuno drugačiji od prethodnog. Jednom posjetite znamenitosti u gradu, sljedeći put otiđite na izlet u prirodu. Izaberite neku pozorišnu predstavu, a sljedeće nedjelje krenite u bioskop ili na koncert.

Vježba 8.

Pričajte anegdote, viceve i šale, to je veoma korisna mentalna aktivnost. Humor razvija kreativnost i umne sposobnosti.