Svjetski dan ozonskog omotača: Smijemo li bezbrižno na sunce?

Ovaj dan se obilježava od 2000. godine kada je 16. septembar proglašen danom zaštite ozonskog omotača, kao spomen na datum kada je stupio na snagu Montrealski protokol.

Potpisivanjem Montrealskog sporazuma 1987. godine došlo je do najuspješnijeg međunarodnog sporazuma kojim je omogućeno spašavanje ozonskog sloja od negativnih posljedica ljudskog djelovanja.

Ozonski sloj, nježni plinoviti štit oko Zemlje, pruža našem planetu zaštitu od štetnog dijela sunčevih zraka i čuva sav život našeg planeta. Ozonski omotač se stvara pod uticajem sunčeve svjetlosti i dio je Zemljine atmosfere od 10 do 50 km iznad Zemlje.

Količina ozona u atmosferi je realativno mala (maksimalna koncentracija ne prelazi 0.001%), ali je njegova važnost za život ogromna. Ovaj sloj ograničava štetno ultraljubičasto zračenje i njegovo dostizanje do Zemlje, što pruža zaštitu ljudskom zdravlju i čitavom ekosistemu.

Iako se rupa stabilizirala, a omotač nas štiti bolje od UV zračenja nego prije par godina opasnost nije splasnula.

Je li nestala ozonska rupa? Smijemo li bezbrižno na sunce?

Iako se rupa stabilizirala, a omotač nas štiti bolje od UV zračenja nego prije par godina opasnost nije splasnula.

Godine 2006. je objavljeno kako je rupa prestala rasti. Tada je zabilježena ozonska rupa najvećih razmjera, ali se nakon toga stabilizirala i počela smanjivati. Ozonski omotač je postao nešto gušći, ali je još uvijek vrlo tanak iznad Sjevernog pola i pretpostavlja se da će mu gustoća biti nestabilna još najmanje 10 godina. Također, obnavljanje rupe iznad Južnog pola trajat će duže nego što se pretpostavljalo. Naučnici smatraju da će se to dogoditi tek između 2060. i 2075. godine.

Što je ozon?

Obično ozon u blizini površine zemlje nije poželjan plin. Ozon je bezbojan plin. Hemijski, je vrlo aktivan, lako reagira s velikim brojem drugih tvari. U blizini Zemljine površine te reakcije uzrokuju pucanje gume, oštećuju biljni svijet i oštećuju plućna tkiva ljudi. Međutim, ozon ima i svoju veliku pozitivnu ulogu u zaštiti života na Zemlji. Ozon apsorbira štetne komponente sunčeve svjetlosti, poznate kao “ultraljubičasto B” ili “UV-B”. Visoko iznad površine sloj ozona upija UV-B zrake, štiteći živa bića ispod.

Trojica britanskih znanstvenika šokirala su svijet 16. maja 1985. godine kad su obznanila da je zbog ljudskog djelovanja nastala ogromna rupa u ozonskom omotaču.

Objašnjenje je bilo kako je uslijed prevelike i nekontrolirane upotrebe freona (hemikalija koje su se ranije često koristile kao potisni plin, npr. u dezodoransima i lakovima za kosu, ili kao rashladni mediji u hladnjacima, ledenicama, klima-uređajima), halona (upotrebljava se kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnim uređajima) dolazilo do oštećivanja ozonskog sloja. To je dovodilo do jačeg Sunčevog ultraljubičastog zračenja štetnog za zdravlje ljudi koje može izazvati različita oštećenja oka, slabljenje imunološkog sustava, te rak kože.

Montrealski protokol: Promicanje klimatskih mjera

Protokolom iz Montreala 1989. zabranjene su hemikalije koje dovode do oštećenja omotača.

Danas, prema naučnicima rupa više ne raste, a ozonski omotač postaje jači, ali štititi se od UV zračenja kod izlaganja suncu trebate i dalje.

Postepeno ukidanje kontrolirane upotrebe tvari koje oštećuju ozon i povezana smanjenja ne samo da su pomogla u zaštiti ozonskog omotača za ovu i buduće generacije, već su također značajno pridonijela globalnim naporima za rješavanje klimatskih promjena; nadalje, zaštitio je ljudsko zdravlje i ekosustave ograničavajući štetno ultraljubičasto zračenje da dopre do Zemlje.

Međunarodni dan ozona i zaštite ozonskog omotača?!

Na ovaj Svjetski dan ozona ne samo da slavimo dosadašnja postignuća, već gledamo i u budućnost za dublje i brže djelovanje prema Montrealskom protokolu. Dublje i brže za ozonski omotač, ali prije svega za ljude, klimu i planet. Tajništvo UNEP-a za ozon pripremilo je paket društvenih medija na šest jezika, uključujući kartice, videozapise i predložene poruke, dostupne ovdje.