Uz Svjetski dan borbe protiv moždanog udara, tri dana zdravstvenih aktivnosti u Zenici

Kako je najavljeno iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), tokom tri dana, 1., 2. i 3. novembra bit će održan niz edukativnih sadržaja za studente i stručnu javnost, te za građane.

Danas se u Čitaonici Metalurškog Instituta "Kemal Kapetanović“ održava edukativno predavanje za studente u saradnji sa specijalistima Odjela neurologije Kantonalne bolnice Zenica.

U četvrtak, u Shopping centru "Zenica City Centar“ provodit će se akcija besplatnog mjerenja krvnog pritiska, nivoa glukoze u krvi, podjela edukativnog materijala, te provođenje anketnog upitnika o rizicima za nastanak moždanog udara za građane Zenice.

U petak će biti obavljen pregled screening color doppler krvnih žila vrata za zaposlenike srednjih škola u dobi između 40. i 60. godina na Odjelu neurologije Kantonalne bolnice Zenica.

Nosioci svih aktivnosti su pridruženi članovi Udruženja studenata medicine u BiH, Lokalnog komiteta Zenica - BoHeMSA LC Zenica u saradnji s Medicinskim fakultetom Univerziteta u Zenici, Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Odjelom neurologije Kantonalne bolnice Zenica i Ljekarskom komorom Zeničko-dobojskog kantona.

U svijetu se 29. oktobar obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara. Petnaest miliona ljudi godišnje oboli od moždanog udara, od čega 5,5 miliona umire. Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije što dovodi do nedovoljne opskrbe mozga kisikom i hranjivim tvarima koje uzrokuje oštećenje nervnih ćelija, ističu u INZ-u.

Moždani udar vodeći je uzrok invaliditeta i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Može nastati kod bilo koga i u bilo kojoj dobi. Moždani udar može pogoditi sve u našoj okolini - članove porodice, prijatelje, kolege na radnom mjestu i u zajednici.

Nastaje kao posljedica smetnji cirkulacije krvi u mozgu ili u dijelu mozga. Bez opskrbe živčanih stanica krvlju dolazi do oštećenja ili smrti stanica. Neurološki simptomi moždanog udara ovise o tome u kojem dijelu mozga nastaje smetnja cirkulacije. To može utjecati na ljudsko tijelo, pokretljivost i govor, kao i na to kako oni misle i osjećaju.

Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvnog suda i prodiranjem krvi u okolno tkivo).

Faktori rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može uticati su dob, spol, rasa, genetika, moždani udar u porodičnoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim napadima.

Faktori rizika na koje se može uticati su povezani uglavnom sa stilovima života i oni su - pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, pretilost, nepravilna prehrana i fizička neaktivnost, stres, upotreba oralnih kontraceptiva.

Kako navode stručnjaci, najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora - otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe; naglo zamagljenje ili gubitak vida, naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka; gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima; te omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Moždani udar se može preduprijediti čestom kontrolom krvnog pritiska, naročito ako osoba pripada rizičnim grupama. Liječenjem povišenog krvnog pritiska smanjuje se rizik, kako za moždani udar, tako i za bolesti srca.

Može se spriječiti i prestankom pušenja, s obzirom da su istraživanja pokazala da se rizik za moždani udar smanjuje kod onih koji su prestali pušiti unazad 2-5 godina u odnosu na pušače. Također, i redovnom fizičkom aktivnošću - fizička aktivnost jača srce i krvne sudove, poboljšava cirkulaciju, prevenira aterosklerozu, regulira i održava poželjnu tjelesnu masu, regulira metaboličke procese, pa i metabolizam šećera, daje fizički polet i zdrav san.

Zdrava prehrana, redovna i raznovrsna prehrana prilagođena dobi, s puno svježeg voća i povrća, nezasićenih masnoća, umjerenom količinom soli, svježe pripremljenim obrocima i adekvatnim unosom vode, omogućavaju optimalno funkcioniranje organizma.

Brojna istraživanja potvrdila su pozitivan učinak i preventivnu ulogu mediteranske prehrane na pojavu kardiovaskularnih bolesti. Smanjenje ukupnog rizika za moždani udar zabilježeno je pri konzumiranju ribe jednom sedmično. Povećana sklonost mediteranskoj prehrani povezana je sa značajnim smanjenjem ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.

-Naučite znakove moždanog udara i brzo djelujte - poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

(Cuvajzdravlje.ba)