Znanstvenici su analizirali podatke o posljedicama konzumacije takvih pića među 3003 muškaraca i žena u prosjeku starih 54 godine koji nisu bolovali od neke bubrežne bolesti.
Nakon deset godina su kod njih 185, ili kod oko šest posto, zabilježene kronične bolesti bubrega.
Pošto su iz analize uklonjeni ostali faktori rizika za oštećenje bubrega, poput pušenja, debljine, visokog tlaka i fizičke neaktivnosti, ustanovljeno je da se konzumacija zašećerenih napitaka može povezati sa 61 posto većim rizikom od razvoja oboljenja bubrega.
Kada su se pića analizirala pojedinačno, uvjerljivo najveći 'krivac' za to bila su upravo ona gazirana.
"Ovo ide u prilog brojnim ranijim istraživanjima koja upućuju na štetnost konzumacije zašećerenih pića. I dalje je na snazi preporuka o izbjegavanju njihove konzumacije", kazala je glavna autorica studije Casey Rebholz iz Škole za javno zdravlje u Baltimoreu.
Otprije se zna da gazirana pića podižu razinu soli u krvi i na taj način ugrožavaju zdravlje bubrega potičući ih da iz tijela izbacuju previše proteina neophodnih za funkcioniranje organizma.
Treba podsjetiti i da šećer iz gaziranih pića povećava osjetljivost bubrega na angiotensin II, protein koji regulira razinu soli, što pospješuje vraćanje soli u bubrege čime se povećava rizik od razvoja dijabetesa, pretilosti, bolesti bubrega i visokog tlaka.
Rezultati su objavljeni u časopisu Clinical Journal of the American Society of Nephrology.
Prevelika količina šećera bilo koje vrste dovodi do povećanja tjelesne težine, inzulinske rezistencije i visokog tlaka. Sve to čini pritisak na bubrege i ubrzava gubitak njihove funkcije.
Čuvajzdravlje.ba / Hina
Kako pratiti krvni pritisak i holesterol kod kuće?
