Djeca i tinejdžeri u Evropi suočeni sa rastućom krizom mentalnog zdravlja
Prema analizi, jedno od sedmero mladih ispod 20 godina ima mentalni poremećaj, što predstavlja povećanje od gotovo trećine u posljednjih 15 godina.
Posebno je pogođena grupa adolescentica: svaka četvrta djevojka uzrasta od 15 do 19 godina prijavila je problem mentalnog zdravlja.
Stručnjaci upozoravaju da su posljednjih godina faktori poput društvene izolacije, pandemije COVID-19, ratnih i geopolitičkih napetosti, te ekonomske nestabilnosti dodatno pogoršali stanje među mladima.
Velike razlike među evropskim zemljama
Ranija istraživanja pokazala su da su tinejdžeri iz Farskih ostrva, Islanda i Danske među onima s najvišim nivoom mentalne dobrobiti, dok mladi iz Ukrajine, Kipra i Poljske spadaju među najugroženije.
Nedovoljno dostupna stručna pomoć
WHO naglašava da dostupnost podrške ostaje ozbiljan problem u cijeloj Evropi.
Prema izvještaju:
četvrtina evropskih zemalja nema razvijene zajednice-bazirane usluge mentalnog zdravlja za djecu i mlade, dok svaka peta zemlja nema nikakve posebne politike za mentalno zdravlje mladih.
„Ovaj izvještaj je poziv na buđenje“, poručio je dr. João Breda iz WHO-a, naglasivši da svako dijete ima pravo na adekvatnu podršku i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Rastući oslonac na AI alate – i potencijalni rizici
Izvještaj ističe i novu pojavu: sve veći broj mladih okreće se AI chatbotovima, poput ChatGPT-a, radi emocionalne podrške. WHO upozorava da se ovakvi alati ne mogu smatrati zamjenom za profesionalnu brigu, te da pogrešna upotreba može imati tragične posljedice.
Poziv državama: ulagati u mentalno zdravlje mladih
Iz WHO-a poručuju da vlade moraju hitno reagovati kroz:
povećanje ulaganja u mentalno zdravlje,
jačanje dostupnosti psiholoških i psihijatrijskih usluga,
te modernizaciju programa podrške djeci i adolescentima.
„Ako djelujemo sada, možemo izgraditi otpornije sisteme koji će pomoći budućim generacijama da napreduju“, zaključio je Breda.